ZAGREB
Vigdis Finnbogadottir, prva izabrana predsjednica neke zemlje
(Hina/EPA)
Kad je 1. kolovoza 1980. godine Vigdis Finnbogadottir preuzela dužnost predsjednice Islanda, postala je prva izabrana predsjednica neke zemlje u svijetu, a danas, četiri desetljeća kasnije, u svojoj 90. godini i dalje je uzor za brojne Islanđane.
Bivša glumica, profesorica jezika i kazališna redateljica, Finnbogadottir je zahvaljujući trima reizborima provela ukupno 16 godina na čelu države.
Drži rekord na funkciji neke izabrane šefice države ili vlade, koji bi njemačka kancelarka Angela Merkel mogla izjednačiti sljedeće godine.
"Ona je popločala put za nas ostale", rekla je aktualna islandska premijerka Katrin Jakobsdottir za AFP. "Odrasla sam s Vigdis kao predsjednicom, i mislim da sam u potpunosti shvatila važnost te činjenice tek kad me šestogodišnja nećakinja upitala može li muškarac biti predsjednik", dodala je Jakobsdottir.
Sirimavo Bandaranaike sa Šri Lanke, Indijka Indira Gandhi, Izraelka Golda Meir i Britanka Margaret Thatcher došle su na vlast prije Finnbogadottir, ali one su bile premijerke.
Izbor "Vigdis" - Islanđani imaju običaj međusobno se zvati imenom, čak i kad je riječ o šefu države - uslijedio je nakon još jednog prijelomnog trenutka u borbi za prava žena na Islandu.
Povijesni "ženski štrajk" održan u listopadu 1975. uključio je 90 posto Islanđanki koje su prestale raditi kako bi dobile veću ulogu u društvu i politici.
Kad je Finnbogadottir došla na vlast, samo pet posto parlamentaraca bile su žene. Island se od tada radikalno promijenio i postao globalni lider u borbi za ženska prava i rodnu jednakost.
Posljednjih 11 godina Island se nalazi na prvom mjestu indeksa ženske ravnopravnosti Svjetskog gospodarskog foruma (WEF), premda još postoji jaz u prihodima između žena i muškaraca od 13,7 posto, pokazuju podaci Eurostata.
Finnbogadottir je širu popularnost stekla 1968. svojim televizijskim emisijama u kojima je podučavala francuski, dvije godine nakon što je počelo emitiranje programa na islandskome. Frankofilka Vigdis, koja je studirala u Grenobleu i na Sorbonnni, naglašavala je važnost oba jezika, islandskog i francuskog.
"Naš jezik je naša tvrđava", rekla je u svom inauguralnom govoru 1980.
Bila je glasna zagovornica Europske unije i zauzimala se za ulazak zemlje u Europsko ekonomsko područje (EEA) 1994., unatoč snažnom protivljenju dijela islandske političke elite.
"Bila je to najteža epizoda moje karijere", kasnije je priznala. Također je naglašavala važnost sadnje drveća na atlantskom otoku koji je i danas jedna od najmanje pošumljenih europskih zemalja.
"Kad razmišljate o tome, to su dva elementa koja su danas najvažnija za svakog Islanđana: priroda i jezik. Ona je oduvijek bila ispred svoga vremena", rekao je njezin biograf Pall Valsson.
Vigdis je glumačku karijeru počela 1954., a od 1972. do izbora za predsjednicu bila je ravnateljica kazališta Reykjavik Theatre. Danas, u 90. godini, ne propušta nijednu kazališnu premijeru u glavnome gradu.
Povezane vijesti
Podijeli: Facebook Twiter
