Nakon šestosiječanjskog „događanja naroda“ u Washingtonu, kada su pristalice odlazećeg predsjednika Donalda Trumpa potaknute njegovim riječima da se oštra borba za vlast nastavlja zauzele zdanje Kongresa, američki glavni grad i dalje živi u izvanrednim okolnostima. Službeno, jučer je sam predsjednik Trump u posljednjim danima mandata, dopustio proglašenje izvanrednog stanja u Washingtonu gdje bi „trumpovci“, odnosno raznorodna rulja koja je provalila u vladine zgrade oboružana čak i bombama, mogla 20. siječnja napraviti kaos na inauguraciji novog predsjednika Josepha Bidena koja se tradicionalno, uz prisustvo tisuća ljudi, održava ispred Kapitola.

Upozorenje Federalnog istražnog biroa (FBI) da se u Washingtonu, ali i u drugim američkim velikim gradovima te u svih pedeset saveznih država mogu očekivati neredi razjarenih građana koji ne žele promjenu vlasti što se dogodila na izborima, bilo je dovoljno da Trump proglasi izvanredno stanje u glavnom gradu. Neki mediji, ali i pravni stručnjaci, već su naglasili njegovu osobnu odgovornost za poticanje nasilja 6. siječnja kada je smrtno stradalo petero ljudi pa bi Donald Trump zbog toga mogao sjesti i na optuženičku klupu.

Objavljene tjeralice

Neredi koji prijete uoči i tijekom inauguracije novog američkog predsjednika koji je, kako se to govorilo do mandata Donalda Trumpa, „lider slobodnog svijeta“, natjerali su poraženog predsjednika na potpisivanje uredbe kojom se do 24. siječnja produžava savezna podrška kojom državna agencija za upravljanje izvanrednim situacijama može identificirati, mobilizirati i osigurati opremu i resurse potrebne za suočavanje sa posljedicama izvanrednog stanja.

Prije nekoliko dana FBI je objavio tjeralice te potom i uhitio brojne prosvjednike koji su upali u zgradu Kongresa, među kojima su i prvaci natražnjačkog Qanon pokreta. Njima prijete drakonske kazne od najmanje deset godina zatvora – i to zahvaljujući prošlogodišnjoj uredbi predsjednika Trumpa po kojoj se snažno kažnjavaju napadi na državne zgrade, spomenike i institucije. Trump je uredbu izdao lani u vrijeme prosvjeda pripadnika pokreta Black Lives Matter, a sada će se koristiti u pravosudnoj obradi njegovih istomišljenika.

Istodobno, osim samog Donalda Trumpa, s vodećih društvenih mreža poput Twitera i Facebooka uklonjeno je oko 70 tisuća pripadnika Quanon pokreta – čiji sljedbenici smatraju da su papa Franjo i Bill Gates pedofili, da se 5G mrežom čipira pučanstvo te da je Covid-19 kineski virus koji zapravo ne postoji.

Izvanredno stanje u Washingtonu, gdje će se svečanost demokracije i polaganje prisege predsjednika Bidena i potpredsjednice Kamale Harris održati pod neviđenim mjerama osiguranja, nije jedina politička prijelomna vijest iz Sjedinjenih Država. Nakon niza ostavki niže i srednje rangiranog osoblja Bijele kuće, ostavku je podnio ministar domovinske sigurnosti Chad Wolf koji je, u pismu podređenima, naveo da odlazi zbog "nedavnih događaja" i da je prvobitno namjeravao služiti ministarstvu do kraja Trumpove vladavine. Na njegovo mjesto dolazi Peter Gaynor iz Federalne agencije za izvanredne situacije, ali on će na toj dužnosti ostati manje od deset dana. Prije Chada Wolfa, ostavke u američkoj vladi predale su ministrica obrazovanja Betsy DeVos, ministrica prometa Elaine Chao te Stephanie Grisham, predstojnica ureda "prve dame" Melanie Trump i bivša tajnica Bijele kuće za odnose s medijima.

Očito je da se kaos s ulica Washingtona prelio i u njegove najviše institucije, ali se očekuje i da će se ulični neredi ponoviti na dan prisege Joe Bidena. Iz tih je razloga gradonačelnica Washingtona Murile Browser zatražila dodatno osiguranje inauguracije zbog “kaosa, povreda i smrti” na Kapitolu 6. siječnja – što je uvođenjem izvanrednog stanja u Washingtonu i dobila.

Senatori Chris Murphy, Kirsten Gillibrand i Martin Heinrich zatražili su punu odgovornost za krvave nerede u Washingtonu te u pismu naveli da je između prvog probijanja barikada na zapadnoj strani Kapitola do dolaska Nacionalne garde prošlo više od četiri i po sata.

- To nije prihvatljivo i tražimo punu odgovornost, napisao je na Twitteru Murphy.

Opoziv predsjednika

Osim toga, demokratski kongresmeni i senatori traže da se Donalda Trumpa i službeno opozove s dužnosti nekoliko dana prije kraja mandata. Predsjednica Zastupničkog doma Nancy Pelosi – u čiji su ured u Kongresu upali prosvjednici te neke tamo ukradene predmete navodno prodali na e-Bayu - pokrenuli su opoziv predsjednika Trumpa zbog poticanja nasilja. To neće učiniti ako potpredsjednik Mike Pence aktivira članak 25. američkog Ustava i sam pokrene smjenu predsjednika, ali kako je Pence protivnik te ideje, demokrati će krenuti drugim putom.

- Djelovat ćemo najhitnije što je moguće i zaštititi naš Ustav i našu demokraciju. Ovaj predsjednik je neposredna opasnost i za jedno i za drugo, napisala je Pelosi u pismu upućenom kongresmenima iz redova Demokratske stranke. U zahtjevu za opoziv, Demokratska stranka optužuje Trumpa da je potaknuo na nasilje protiv vlade Sjedinjenih Američkih Država. Navode i 14. amandman Ustava u kojem se kaže da nitko tko je sudjelovao u ustanku ili pobuni protiv Sjedinjenih Američkih Država nikada više ne smije obnašati neku javnu funkciju. Drugim pokušajem opoziva predsjednika Kongres će se baviti ovog tjedna, vjerojatno već danas.

Prvi pokušaj Trumpova opoziva bio je u prosincu 2019. godine kada su članovi Kongresa iz redova Demokratske stranke glasali o prijedlogu pokretanja postupka opoziva predsjednika SAD-a. Tada je razlog bio telefonski razgovor Trumpa s ukrajinskim predsjednikom kada je zatražio od Ukrajine da istraže mogućnost kaznenog progona sina predsjedničkog protukandidata Joea Bidena. Nakon toga postalo je razvidno da predsjednik SAD-a odgađa vojnu pomoć Ukrajini u čemu su demokratski zastupnici vidjeli zloporabu vlasti i podržali su pokretanje impeachmenta. Ali, nisu imali dvotrećinsku većinu u Senatu pa je postupak zaustavljen.

Novi postupak opoziva također bi teško brzo prošao kroz Senat gdje demokrati nemaju dvotrećinsku većinu, no smatra se simboličnim činom.

- To bi imalo veliko simboličko značenje, objašnjava Sheri Berman, politologinja s njujorškog Bernard koledža koja smatra Trumpovi protivnici žele jasno staviti do znanja da nitko nije iznad zakona.

- Predsjednik je dao doprinos huškanju naroda i poticao na nasilje. Zato je za demokraciju važno da ga se pozove na odgovornost, rekla je Berman za Deutsche Welle i objasnila da bi Senat mogao diskvalificirati Trumpa, na osnovu članka 14. američkog ustava, da se kandidira za bilo koju javnu dužnost. Dakle, i za predsjedničku kandidaturu 2024. godine koju već najavljuje.

Simbolično je što će na inauguraciji Joe Bidena biti i dosadašnji američki potpredsjednik Mike Pence, čime je pokazao da ipak poštuje demokratske tradicije, no ne i sam Donald Trump. Po nekim informacijama, Trump će održati skup svojih pristalica na Floridi, dok će po drugima otići igrati golf u Škotsku. Ured će, kako je najavljeno, isprazniti dan ranije, 19. siječnja 2021. godine.

Povezane vijesti

• AMERIKA BIRA: Počinju pripreme za dugu izbornu noć
• Trump nakon napada kod Louvrea pozvao SAD da "se opameti"
• Trump optužen da je Rusima otkrivao povjerljive informacije