EPIDEMIJA NOVOG NAORUŽAVANJA

SVIJET IMA 13.080 ATOMSKIH BOMBI: Porast prodaje oružja nisu spriječile ni korona ni ekonomska kriza

Prema podacima Instituta za istraživanje mira SIPRI, Rusija (6.255 komada nuklearnog oružja) i SAD (5.550 komada) posjeduju oko devedeset posto te vrste naoružanja. Te države troše mnogo novaca za zamjenu i modernizaciju bojnih glava, raketnih nosača i nosača zrakoplova

| Autor: Dubravko GRAKALIĆ
Ilustracija (Pixabay)

Ilustracija (Pixabay)


U doba pandemije korona virusa, globalne ekonomske krize i sveopće nesigurnosti, svijet je zaboravio kako još uvijek - već desetljećima - sjedi na nuklearnoj bombi. Točnije, na 13.080 komada nuklearnog oružja, koliko su ih velesile, ali ne samo one, imale na početku 2021. godine prema novom godišnjem izvještaju SIPRI-ija, istraživačkog instituta sa sjedištem u Stockholmu.

Statistika pokazuje kako je nuklearnih bombi manje nego prije, čak 320 komada, odnosno oko petine onoga što su nuklearne sile imale tijekom hladnog rata sredinom 1980-ih.

Ipak, nedostaje dobra vijest - za upotrebu i razaranje čovječanstva u ovom trenutku spremno je oko četiri tisuće atomskih bombi. Istraživači SIPRI-ija tvrde kako je broj bombi i raketa pripremljenih za aktiviranje porastao s 3.720 komada u prošloj godini na recentnih 3.825 u ovoj godini.

Vode SAD i Rusija

Pogledamo li u tom kontekstu najnovije međunarodne aktivnosti poput susreta američkog predsjednika Joe Bidena i ruskog državnog poglavara Vladimira Putina, odnosno NATO summit u Bruxellesu, lako ćemo uočiti kako se hladni rat vratio u stvarnost. Uz Rusiju, SAD i saveznici su kao državu s kojom imaju problema imenovale Kinu, ali tu su i neposlušni Iran, koji nije nuklearna sila, te nepredvidljiva Sjeverna Koreja s uspješno razvijenim atomskim programom.

S najvećim nuklearnim arsenalom raspolažu SAD i Rusija koji su svoje zalihe povećale za pedesetak komada.

- Čini se da se ukupan broj bojnih glava u globalnim vojnim zalihama povećava. Zabrinjavajući je znak da je silazni trend, koji karakterizira globalne nuklearne arsenale oružja od kraja Hladnog rata, zaustavljen, rekao je Hans M. Kristensen, SIPRI-jev stručnjak za nuklearno razoružanje, kontrolu naoružanja i neširenje oružja, prenosi medijska platforma Deutsche Welle.

Prema podacima Instituta za istraživanje mira SIPRI, Rusija (6.255 komada nuklearnog oružja) i SAD (5.550 komada) posjeduju oko devedeset posto te vrste naoružanja. Te države troše mnogo novaca za zamjenu i modernizaciju bojnih glava, raketnih nosača i nosača zrakoplova. "Čini se da se povećava značenje koje Rusija i SAD pridaju nuklearnom oružju u svojim strategijama nacionalne sigurnosti", smatra Kristensen.

Ali, SAD i Rusija nisu jedini posjednici nuklearnih bombi. U nuklearne sile ubrajaju se Velika Britanija, Francuska, Izrael, Kina, Pakistan, Indija i Sjeverna Koreja.

Kina raspolaže s 320 nuklearnih bojevih glava, Francuska s 290, Velika Britanija posjeduje ih 215 dok ih Pakistan ima 160. Susjedna Indija održava ravnotežu straha s 150 nuklearnih bombi, Izrael ih posjeduje 90 dok se atomski arsenal Sjeverne Koreje procjenjuje na 30-40 bombi.

Po svemu sudeći, broj aktivnih nuklearnih glava mogao bi porasti. Istraživači SIPRI-ija objašnjavaju kako je Velika Britanija podigla granicu broja odmah upotrebljivih nuklearnih bojevih glava s minimalnih 180 na željenih 260. Narodna Republika Kina ušla je u modernizaciju svog arsenala, a povećanje broja projektila planiraju Indija i Pakistan. Sjeverna Koreja - čiji se režim trudi snažnom represijom i kršenjem ljudskih prava održati na vlasti -također ne odustaje od daljih troškova razvoja vlastitog nuklearnog vojnog programa.

Vrtoglavi novac

Atomske bombe na kojima sjedi planeta nisu jedina opasnost na koju upozoravaju analitičari iz Instituta za mirovna istraživanja.

Naime, sve više država ulaže sve više novca u naoružavanje i nimalo ih ne zanimaju prijedlozi mirotvoraca i protivnika natjecanja u naoružavanju da umjesto u oružje ulože u svjetski fond za oporavak od pandemije.

„Zbog toga je upravo sada nužno stvoriti mirovnu korona-dividendu", kaže Nicole Deitelhoff, šefica Zaklade za istraživanje mira i sukoba iz njemačkog grada Hessena. Ona predlaže da Ujedinjeni narodi te države okupljene u skupinama G7 i G20 zajednički pokrenu inicijativu za ograničenje izdataka za naoružanje širom svijeta. Novac do kojeg bi se došlo na taj način prebacio bi se u fond UN-a za obnovu.

Nicole Deitelhoff i drugi znanstvenici preporučuju da NATO u narednih nekoliko godina stavi van snage svoj cilj od dva posto BDP-a svake države članice za vojne izdatke. S obzirom na rezultate posljednjeg summita NATO saveza u Bruxellesu, to ostaju puste želje, ali znanstvenici se ne predaju.

- U konačnici, svaki nasilni sukob koji se spriječi, jeftiniji je od svih izdataka za naoružanje – imajući u vidu pobjedu u tom sukobu i njegove posljedice, napominje Deitelhoff.

Dok pacifisti pričaju svoju priču, industrija naoružanja sve je plodonosnija. Prema SIPRI-iju i njegovom izvještaju iz prosinca 2020. godine, 25 najvećih svjetskih koncerna za proizvodnju oružja ostvarilo je promet u visini od 361 milijarde američkih dolara od prodaje oružja i pružanja vojnih usluga. To je 8,5 posto više nego u 2018. i 15 posto više nego u 2015. godini.

Prednjače američki proizvođači oružja: dvanaest tvrtki iz SAD ostvarilo je 61 posto prodaje naoružanja. Pet najvećih su Lockheed Martin, Boeing, Northrop Grumman, Raytheon i General Dynamics te su imali promet od 166 milijardi američkih dolara.

Kinezima također napreduje biznis s oružjem – četiri tamošnje tvrtke ostvarile su 16 posto prometa oružjem, povećavši prodaju za oko pet posto. Njihova prodaja je uglavnom za domaće tržište.

"Kineski proizvođači oružja profitiraju od programa vojne modernizacije narodne oslobodilačke vojske", kaže istraživač SIPRI-ja Nan Tian.

Oružje umjesto hrane

Rusija posluje pod sankcijama, ali je njezin udjel u prodaji oružja i opreme 3,9 posto. Zbog nedostatka novca, usporila se i obnova ruske armije. Lucie Béraud-Sudreau, šefica SIPRI-jevog Programa istraživanja trgovine oružjem i vojnih izdataka o Rusiji kaže: "To znači smanjenje prometa za rusku industriju naoružanja, jer glavni klijent, ruska vlada, manje naručuje."

Šest velikih zapadnoeuropskih tvrtki zajedno sačinjava 18 posto proizvodnje naoružanja i opreme.  

Organizacija za zaštitu okoliša Greenpeace je kritizirala porast izdvajanja za oružje i zahtijevala "radikalnu promjenu razmišljanja".

- Rijetko se pogrešan razvoj odvija tako jasno pred našim očima. Širom svijeta je egzistencija stotina milijuna ljudi ugrožena zbog pandemije korone, milijuni su zaraženi, a bezbroj ljudi nema dovoljno medicinske zaštite, rekao je Alexander Lurz, stručnjak za naoružanje u Greenpeaceu, prenosi Deutsche Welle.

"Skandalozno je da promet 25 najvećih tvrtki za naoružanje raste dok novac za održivu borbu protiv gladi nedostaje", kritizirao je Mathias Mogge, generalni tajnik Svjetskog programa za hranu u razgovoru za "Neuen Osnabrücker Zeitung".

Lucie Béraud-Sudreau iz SIPRI-ja tvrdi kako je porast prodaje oružja i vojne opreme započelo još 2014. godine nakon ruske okupacije ukrajinske regije Krim te da se nakon Trumpove izborne pobjede 2016. godine naoružavanje svijeta još više ubrzalo.

Teško je povjerovati kako će nova američka politika predsjednika Bidena, jačanje NATO saveza i stvaranje europskih obrambenih snaga – bez obzira na pandemiju i ekonomsko posrtanje – smanjiti naoružavanje planete. Broj učinkovitih nuklearnih bojevih glava - uz porast troškova za naoružavanja - ne pokazuje drugo nego da svijet hrli k novoj katastrofi.

Povezane vijesti


Podijeli: Facebook Twiter


Vremenska prognoza

Podaci preuzeti sa: www.yr.no


Web kamere

Pula

Pula: Korzo, Giardini
Pula: Korzo, Giardini

Pula

Pula: Amphitheater
Pula: Amphitheater