bili su u pravu?
ŠVEDSKA. 18 MJESECI POSLIJE Oko petnaest tisuća ljudi preminulo od posljedica zaraze, no stopa smrtnosti niža je od prosjeka Europske unije
Arhiva G. I.
Dok se državom sve više širi zaraza izazvana delta sojem koronavirusa, u Švedskoj počinje nova školska godina. Iako je standardna reakcija mnogih europskih država u takvoj situaciji uvođenje novih restrikcija, Švedska nastavlja sa svojim "opuštenim" modelom borbe protiv covida koji je i u vrijeme kada je ostatak Europe na samom početku pandemije bio u lockdownu, izazvao brojne debate, piše Jutarnji list
U školi Sorgenfri u Malmöu jedina vidljiva epidemiološka mjera je što roditelji ne smiju ući u školske prostorije. Roditelje to ne zabrinjava.
- Nisam nimalo zabrinuta - kaže za Daily Telegraph 35-godišnja Elin Brusewitz dok se njezin mali sin vozi na skateboardu pored nje. Ističe kako je obitelj bila sasvim dobro tijekom prošlih izbijanja zaraze.
- Pretpostavljam da sam tipična Šveđanka. Ne brinem se dok mi vlasti ne kažu da bih se trebala brinuti - kaže, opisujući jedinstven model upravljanja krizom. Šveđani su, naime, poznati po tome što bezuvjetno vjeruju svojim vlastima i institucijama, koje, pak, računaju na njihovu maksimalnu podršku.
Prošle godine Švedska je privukla pozornost međunarodne javnosti odlukom da ostavi otvorene kafiće, restorane, trgovačke centre i osnovne škole. U to vrijeme milijuni ljudi diljem svijeta bili su zatvoreni u svojim domovima, a tvrtke su propadale ili se borile da ostanu na površini uslijed sve rigoroznijih mjera. No, za deset milijuna Šveđana život je izgledao mnogo drugačije nego za ostatak svijeta. Osamnaest mjeseci od pojave prvog slučaja živjeli su donekle normalnim životom.
Dvije trećine stanovnika ne brine se oko koronavirusa, pokazuju podaci državnih agencija dobiveni na temelju ispitivanja javnog mnijenja u srpnju. Većina stanovnika podržava vladin pristup krizi. Svega četvrtina stanovnika smatra da je vlada trebala težište staviti na javno zdravstvo, a ne ekonomiju.
Kontroverzni Anders Tegnell, državni epidemiolog kojeg se smatra tvorcem "švedskog modela", prošlog je tjedna u jednom švedskom magazinu proglašen "Šveđaninom godine".
Telegraph podsjeća kako je i Švedska imala ozbiljne probleme s koronavirusom. Dosad je oko petnaest tisuća ljudi preminulo od posljedica zaraze, no stopa smrtnosti niža je od prosjeka Europske unije, te je daleko niža nego u Francuskoj, Španjolskoj, Italiji i Velikoj Britaniji koje su redom uvodile rigorozne restrikcije i policijske satove.
Stvarni učinci švedske politike mogu se vidjeti u ekonomiji, ali i u očuvanju mentalnog zdravlja stanovnika. Na početku prvog prošlogodišnjeg vala MMF je predviđao da će švedska ekonomija potonuti sedam posto. Umjesto toga, BDP je pao za samo 2.8 posto, značajno manje od šest posto koliko je europski prosjek ili gotovo deset posto za koliko je pala, primjerice, ekonomija Velike Britanije.
Švedska se ekonomija, također, oporavla mnogo brže nego u drugim zemljama, do srpnja ove godine BDP je bio na razini prije pandemije te se očekuje da će gospodarstvo ove godine rasti za 4.6 posto.
Švedska vlada nije mnogo trošila na "vatrogasne" mjere kada je koronavirus u pitanju, gospodarstvu su dali "svega" 22 milijarde dolara, odnosno oko 4.2 posto BDP-a, za prebrođivanje krize. Rezultat tih poteza je da je država 2020. imala drugi najmanji proračunski deficit, odmah nakon Danske, a javni dug ostao je gotovo na istoj razini.
Povezane vijesti
Podijeli: Facebook Twiter
