Slovenska vlada popodne o planu korištenja europskih sredstava

(Hina/EPA)

Slovenska vlada večeras će na posebnom radnom savjetovanju utvrđivati kako najbolje koristiti milijarde eura iz u utorak dogovorenog paketa EU-a za ekonomski oporavak nakon koronakrize i srednjeročnog proračunskog okvira.

U idućih 7 godina Slovenija može računati na 10,5 milijardi eura, najviše od kako je 2004. godine ušla u Europsku uniju, te i dalje ostaje neto primateljica europskih sredstava jer će u idućem proračunskom razdoblju u zajednički proračun uplaćivati manje nego što iz njega dobiva.
Kako u prenose slovenski mediji, vlada premijera Janeza Janše popodne će na zatvorenom savjetovanju na Brdu kod Kranja raspravljati kako što učinkovitije povlačiti odobrena sredstva, a vlada bi trebala pokrenuti i "nacionalni plan za oporavak" s ciljevima kamo sredstva investirati.
"Cilj nam je da se formira posebna skupina vlade i da se osnovna lista projekata pripremi već do kraja rujna ove godine", kazala je za Slovensku televiziju Monika Kirbiš Rojs, državna tajnica u vladinoj službi za razvitak i europsku kohezijsku politiku, dodavši da postupak s osnovnih projekata koji već postoje treba ubrzati.
- Sve projekte koji su već pripremljeni na državnoj ili regiionalnoj razini treba pregledati i provjeriti kako bi se vidjelo odgovaraju li prioritetima za razdoblje do 2027. godine koje određuje Europska komisija i kako bi onda ti projekti mogli u realizaciju, izjavila je za medije Kirbiš Rojs, dodavši kako sve projekte treba finalizirati u iduće tri godine.
- Nadam se da ćemo svrsishodnije koristiti europska sredstva nego prije jer smo sve do sada europski novac u biti potpuno disperzirali na male investicije, te tako poništavali njihov razvojni učinak, kazao je za medije nekadašnji ministar financija Dušan Mrsamor.
To što će Slovenija i u idućem sedmogodišnjem razdoblju zadržati položaj neto-primateljice sredstava iz europskih fondova Mramom smatra uspješnim postignućem i šansom da se nadoknadi razvojni tempo u odnosu na države koje su ta sredstva bolje koristile.
"Kad smo radili analize o tome na kojim područjima Slovenija zaostaje, konstatirali smo da postoji velika 'pothranjenost' glede kapitala na mnogim infrastrukturnim područjima", kazao je Mramom, profesor na Ljubljanskom Ekonomskom fakultetu i česti savjetnik slovenskih vlada.
Kao primjere gdje je potrebno investirati mnogo više kapitala nego do sada naveo je željeznice, ceste, zdravstvo, znanost i razvoj, javljaju slovenski mediji.