Novi krug pregovora o izmjenama izbornog zakona BiH koji je u jučer održan u Sarajevu nije doveo do konačnog dogovora no sudionici su se suglasili da razgovore ipak nastave i pokušaju riješiti ovaj problem do kraja veljače.

Predsjednik HDZ 1990. Ilija Cvitanović je nakon sastanka koji je trajao tek nešto više od sat vremena kazao da su potvrđena ranija stajališta pri čemu svi žele poboljšanje odnosa u Federaciji BiH, a hrvatske stranke jamstva da će hrvatskim glasovima biti birani hrvatski zastupnici u Domu naroda parlamenta Federacije BiH te da će se jedan član Predsjedništva BiH birati prvenstveno glasovima Hrvata.

Moguća odgoda izbora

- Kroz razgovor želimo doći do rješenja, no nitko od Hrvata neće pristati na kompromis po kojemu nećemo biti definirani u ustavu, kazao je Cvitanović potvrdivši da ne dolazi u obzir brisanje nacionalnih odrednica uz titulu članova Predsjedništva BiH.

Jedina stvarna novina tijekom jučerašnjih pregovora bila je informacija da je, bude li jasno da postoji spremnost da se konačno nađe rješenje, moguća odgoda izbora koji bi trebali biti održani u listopadu.

- Moguće je da se izbori planirani za listopad prolongiraju za studeni, eventualno prosinac. To bi podržala međunarodna zajednica ako se vidi da su pregovarači na tragu dogovora, kazao je predsjednik Stranke demokratske akcije (SDA) Bakir Izetbegović.

Prema Izetbegovićevom tumačenju funkcionalnost Federacije BiH i dalje ostaje ključni zahtjev bošnjačke strane kao i cjelovita provedba presuda Europskog suda za ljudska prava, no nije želio govoriti o pojedinostima novog kruga pregovora konstatirajući samo da nema dvojbe da se jedan član Predsjedništva BiH mora birati prije svega glasovima Hrvata, ali da on istodobno mora zastupati interese države i svih ljudi koji u njoj žive.

- Istodobno se moraju ukloniti mehanizmi koji osiguravaju stopostotne blokade, kazao je Izetbegović čime je aludirao na ulogu koju sada ima Dom naroda parlamenta Federacije BiH.

- Ja mislim da se rješenje može naći i mislim da smo se dodatno približili i da postoji dobra atmosfera u kojoj se problemi mogu riješiti, zaključio je Izetbegović dodajući da se polako omekšavaju tvrda stajališta.

Predsjednik Saveza za bolju budućnost (SBB) Fahrudin Radončić kazao je da je sastanak poslužio rezimiranju uglavnom poznatih stajališta uz mogućnost testiranja nove dvije ili tri ideje o kojima bi se trebali očitovati i pravni stručnjaci.

Na dnevnom su redu ponovo bila pitanja izbora članova Predsjedništva BiH i konstituiranja domova naroda na entitetskoj i državnoj razini, a Radončić je rekao da su bošnjački političari od predstavnika hrvatskog naroda ponovno dobili pojašnjenje o "crvenim crtama" koje se ne smiju prijeći.

- Dijalog se mora održati, on nema alternative, a dogovor je da naši timovi u narednih sedam dana zadrže intenzivnu komunikaciju i simuliraju različite (izborne) modele, kazao je Radončić dodajući da vjeruje u rješenje problema, ali da ono nije moguće bez međunarodne medijacije.

Diskriminatorne odredbe

U novom krugu pregovora sudjelovali su predsjednici pet vladajućih i oporbenih stranaka s hrvatskim, odnosno bošnjačkim predznakom predvođeni čelnicima HDZ-a BiH Draganom Čovićem i SDA, a bojkotirali su ih SDP BiH, Naša stranka i Demokratska fronta (DF) Željka Komšića.

Predsjednik oporbenog Naroda i pravde (NiP) Elmedin Konaković koji je zajedno s Radončićem bio tehnički organizator jučerašnjih pregovora kazao je da je vjerojatno bilo lakše okupiti predstavnike SAD i Rusije da razgovaraju o ukrajinskoj krizi nego političare iz BiH da pregovaraju o izbornoj reformi.

- Još smo na statusu quo. Suglasni smo o načelima, no nismo se približili oko modela koji rješavaju te nagomilane probleme, kazao je Konaković.

Cilj pregovora o izbornoj reformi u BiH je osigurati provedbu pet presuda Europskog suda za ljudska prava kojima je utvrđena diskriminacija građana BiH u izbornom procesu temeljem njihove nacionalne pripadnosti ili mjesta prebivališta kao i presude Ustavnog suda BiH iz 2016. godine u slučaju "Ljubić" po kojoj se mora poštovati načelo legitimnog predstavljanja konstitutivnih naroda u tijelima vlasti.

Prema odredbama važećeg izbornog zakona koji i dalje sadrži brojne diskriminatorne odredbe opći izbori u BiH trebali bi biti održani prve nedjelje u listopadu, a Središnje izborno povjerenstvo (SIP) ima obvezu raspisati ih početkom svibnja.

Za eventualne promjene izbornog zakona u parlamentu BiH tako je ostalo tek dva i pol mjeseca. Za to se mora osigurati natpolovičnu većinu zastupnika u Zastupničkom domu, no za promjene ustava potrebna je potpora dvije trećine zastupnika što vladajući nemaju pa ovise o glasovima iz oporbe.

Premda su proteklih mjeseci američki i europski posrednici u pregovorima o izmjenama izbornog zakona u BiH učestalo pozivali tamošnje političare na što brži dogovor i postizanje kompromisa o izbornoj reformi, jučerašnjim su pregovorima pristupili samo hrvatski i bošnjački predstavnici. Dok su oni jučer pokušavali iznaći rješenje koje bi bilo svima prihvatljivo, Milorad Dodik nastavio je u Republici Srpskoj provoditi svoju politiku koja, prema mišljenju analitičara, vodi ozbiljnom podrivanju vladavine prava i ozbiljno dovode u pitanju Daytonski sporazum.

Naime, jučer je parlament Republike Srpske podržao dva zakona koji ugrožavaju ustavnopravni poredak BiH i predstavljaju izravni izazov autoritetu Ureda visokog predstavnika međunarodne zajednice (OHR).

Institucionalno odvajanje RS

Glasovima zastupnika iz vladajuće većine, okupljene oko Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) Milorada Dodika, unatoč bojkotu oporbenih stranaka, prihvaćen je prijedlog zakona o nepokretnoj imovini te podržan nacrt zakona o uspostavi Visokog sudskog i tužiteljskog vijeća (VSTV) RS.

Prvim je zakonom Narodna skupština RS praktično stavila izvan snage odluku bivšeg visokog predstavnika Paddyja Ashdowna iz 2005. o zabrani raspolaganja državom imovinom sve dok se u parlamentu BiH ne donese zakon koji će urediti to pitanje. Ashdownova je odluka bila temeljena na činjenici da je BiH kao pravni nasljednik nekadašnje Socijalističke Republike BiH ujedno sukcesor sve tadašnje društvene imovine.

Vlasti RS na Dodikov su izravni poticaj odlučile srušiti odluku visokog predstavnika i jednostrano preuzeti nepokretnu imovinu na teritoriju tog entiteta čiji je titular BiH kao država.

Nacrt zakona o VSTV-u RS predviđa pak preuzimanje ovlasti koje od 2004. ima VSTV BiH kao tijelo koje je jedino ovlašteno imenovati suce i tužitelje u cijeloj državi. Taj bi nacrt sada trebao ići u javnu raspravu i onda u formi prijedloga zakona ponovno biti razmatran u entitetskom parlamentu.

Iz OHR-a, Delegacije EU u BiH i veleposlanstva SAD ranije su upozorili da parlament RS potporom ovim zakonima dovodi u pitanje vladavinu prava i same temelje Daytonskog sporazuma.

Stajalište je EU da posebice zakonom o entitetskom VSTV-u RS zapravo blokira put BiH ka članstvu u Uniji.

Predlaganje spornih zakona oštro su kritizirali i zastupnici oporbe.

- Cijela ova točka dnevnog reda je prijevara. Čiju podršku imamo? Tko u svijetu podržava da Republika Srpska ima VSTV, postavio je pitanje tijekom parlamentarne rasprave zastupnik Partije demokratskog progresa (PDP) Igor Crnadak, nekadašnji ministar vanjskih poslova BiH.

Sam Dodik je na konferenciji za novinare u Istočnom Sarajevu tvrdio da je sve što vlast koju on kontrolira radi sukladno ustavu BiH i Daytonskom sporazumu, a zapadne zemlje koje ga kritiziraju optužio je da rade na uspostavi BiH kao "unitarne muslimanske države".  

Visoki predstavnik Christian Schmidt ranije ovog tjedna je najavio da će s Upravnim odborom Vijeća za provedbu mira u BiH (PIC) razmotriti moguće odgovore nakon spornih odluka parlamenta RS.

Povezane vijesti

• Bosna i Hercegovina PRED NOVIM IZBORIMA SA STARIM DVOJBAMA
• Birališta zatvorena, OPREČNE INFORMACIJE O ISHODU GLASOVANJA
• KOMŠIĆ DOBIO VIŠE OD 150.000 GLASOVA, opasno ugrozio Čovića