Počeo forum Unije za Mediteran u Barceloni

(Hina/EPA)

U srijedu je u Barceloni počeo trodnevni forum Unije za Mediteran, organizacije čija je članica i Hrvatska, a na kojem se traži način za jačanje suradnje država koje izlaze na Sredozemno more.

Forum se održava na 25. obljetnicu "Procesa iz Barcelone", deklaracije i konferencije kojom je 1995. otpočela suradnja europskih zemalja sa susjednim državama južnog i istočnog Sredozemlja.

Ta je suradnja dovela 2008. do stvaranja Unije za Mediteran, institucije sa sjedištem u Barceloni koju čine 42 zemlje.

U srijedu su nevladine organizacije i udruge preko "online" susreta raspravljale o načinima suradnje u područjima obrazovanja, ljudskih prava, ekologije, te gospodarskog razvoja. U četvrtak će se, pak, sastati ministri zemalja EU-a i neeuropskih zemalja južnog i istočnog Mediterana.

Kada je Unija za Mediteran stvorena najveća prepreka njenom daljnjom jačanju bio je palestinsko-izraelski sukob, no 2011. je otpočelo turbulentno razdoblje ustancima poznatima kao "Arapsko proljeće" iz kojih su se izrodili ratovi u Siriji i Libiji dok istovremeno nije pronađeno rješenje za Palestinu. Posljednjih tjedana izbile su tenzije u Zapadnoj Sahari koja traži nezavisnost od Maroka, a prije toga i napetosti u odnosima Grčke i Turske.

"Unatoč tome prisutne su stotine pozitivnih inicijativa. Od velikih međunarodnih projekata do lokalne suradnje", rekao je Nasser Kamel, generalni tajnik Unije za Mediteran, na briefingu za novinare uoči početka foruma.

"Obljetnicu 'Procesa iz Barcelone' obilježavamo usred pandemije koronavirusa, koja teško udara gospodarstvo, napose vanjsku trgovinu i turizam, te programe vezane za mlade. Zbog toga je potrebna prekogranična suradnja, preko raznih područja i svih generacija stanovnika. Naš zajednički odgovor odredit će kojom će se brzinom Mediteran oporaviti", dodao je.

Mediteran, nekoć srce svjetske trgovine, danas je mjesto slabe trgovačke razmjene među kontinentima. Između Europske unije na sjeveru i arapskih zemalja na jugu te istoku odvija se manje od 10 posto ukupne trgovine na Sredozemlju. Nezaposlenost mladih i migracije goruća su pitanja. Istovremeno, globalno zatopljenje prijeti ekosistemu mora smještenog između Europe, Afrike i Azije.

"To su upravo problemi kojima se bavimo. Od osnutka potičemo suradnju sjevernih, južnih i istočnih obala", istaknuo je Kamel.

"Dajemo političku i tehničku potporu za više od 55 regionalnih projekata čiji je cilj direktno popraviti svakodnevni život za 15 milijuna stanovnika, te neizravno za njih 100 milijuna", dodao je.

Među projektima su izgradnja dva euro-mediteranska sveučilišta u slovenskom gradu Piranu i marokanskom Fesu, te upravljanje čišćenjem i reciklažom plastike diljem Sredozemnog mora.

"Na sutrašnjem sastanku će uz zemlje EU-a sudjelovati i BiH, Albanija i Makedonija, koje participiraju u zajedničkim inicijativama vezanima za očuvanje okoliša i trgovine", rekao je izvor iz španjolskog ministarstva vanjskih poslova.

U petak, zadnjeg dana, foruma sastat će se ministri vanjskih poslova članica Unije za Mediteran a prisustvovat će i Josep Borrell, visoki predstavnik EU-a za vanjsku politiku. Tom prilikom će se podsjetiti što je učinjeno tijekom zadnjih 25 godina na zbližavanju mediteranskih zemalja.

"Glavni cilj nam je oživjeti suradnju na Mediteranu", rekao je izvor iz španjolskog ministarstva.