Pandemija se prije ili kasnije morala dogoditi - Petter Brodin
Laički gledano, švedskim liječnicima u ovom je trenutku najteže. Dok svakodnevno gledaju apokaliptične scene iz talijanskih i španjolskih bolnica pretrpanih oboljelima od opakog koronavirusa, u Švedskoj istodobno još uvijek rade kafići i restorani, otvoreni su vrtići i škole, a još uvijek je u funkciji i javni prijevoz.
- Nemamo konsenzus po tom pitanju, u Švedskoj su o tome velike polemike. Generalno gledajući, mislim da većina mojih kolega razumije poteškoće u suočavanju s ovom novom pandemijom. Naše je zdravstvo u svakom slučaju pod ogromnim pritiskom i mislim da će se stanje pogoršati prije nego što pandemija završi , kaže dr. Petter Brodin, liječnik na odjelu za pedijatriju Sveučilišne klinike Karolinska u Stockholmu, ali i jedan od najcjenjenijih švedskih imunologa, osnivač i voditelj Brodin laboratorija koji se već izvjesno vrijeme bavi znanstvenim istraživanjima na području imunološkog sustava ljudi.
Za svoj rad je početkom ožujka zaslužio prestižnu nagradu Göran Gustafsson za medicinu Kraljevske akademije znanosti, i to za "njegovu pionirsku analizu ranog razvoja ljudskog imunološkog sustava". Budući da će s još četvero znanstvenika iz područja matematike, fizike, kemije i molekularne biologije podijeliti iznos od 2,7 milijuna eura, Brodinom Institut radit će na daljnjem usavršavanju imunološkog sustava ljudi.
Liberalniji pristup
- Naš tim ima cilj razumjeti različitost ljudskog imunološkog sustava u zdravlju i bolesti, odnosno razumjeti čimbenike koji oblikuju ljudski imunološki sustav. Naš interes ide u smjeru definiranja bolje metrike zdravlja i razvijanja metode za bolju analizu imunološkog sustava. Kao liječnik na odjelu za pedijatriju Sveučilišne bolnice Karolinska posebno me zanima razumijevanje kada i kako se oblikuje ljudski imunološki sustav u ranom životu, odnosno utjecaji izloženosti okoline u ovom procesu.
- Za razliku od drugih europskih zemalja, Švedska se odlučila za "liberalniji" pristup u rješavanju problema pandemije koronavirusa. Zašto?
- Nisam siguran da je to u potpunosti točno. Svi se usredotočuju na zatvaranje škola, po čemu se Švedska razlikuje od ostalih europskih zemalja. Stručnjaci u Zavodu za javno zdravstvo u Švedskoj snažno utječu na kreiranje politike u novonastaloj situaciji, a oni tvrde da njihove preporuke počivaju na znanstveno utemeljenim činjenicama. Međutim, ima i stručnjaka koji dovode u pitanje neke od tih mjera. Sveukupno gledajući, švedska je strategija informirati javnost o tome što treba učiniti, a nipošto prisiljavati ljude. Naravno da se istodobno ulažu napori i provodi politika ograničavanja društvenih okupljanja i gužvi. Mislim da u najvećoj mjeri građani to poštuju, ulice su uglavnom prazne, a ljudi rade od kuće što je više moguće.
- Većina europskog stanovništva zahvatila je panika. Kako vi profesionalci tretirate ovaj novi koronavirus?
- Još uvijek ne postoji lijek, neki postupci liječenja testirani su s ciljem zaustavljanja virusa, ali većina skrbi usmjerena je na podršku disanju, poboljšavanju cirkulacije i drugih vitalnih funkcija, dok istodobno imunološki sustav čisti infekciju. Međutim, kod nekih pojedinaca vidimo da imunološki sustav pretjerano reagira i izaziva jaku upalu pa testiramo različite strategije za ograničavanje učinaka imunološkog sustava.
- Kako komentirate činjenicu da je jedan virus paralizirao cijeli svijet?
- Za nas koji radimo u zdravstvu ovo nije iznenađenje. Znali smo da će se pandemija dogoditi prije ili kasnije, ona je neizbježna posljedica našeg modernog načina života. Putovanja, trgovina diljem svijeta, gusto naseljen planet kao nikad prije… Moralo se dogoditi, zar ne?
Pritisak na sustav
- Jeste li osobno zabrinuti za svoje najmilije?
- Naravno da jesam, posebno zbog starijih članova moje obitelji i ljudi koji me okružuju. Brinem se i za svoje kolege u bolnici otkad smo vidjeli liječnike i medicinske sestre kako umiru u Italiji i Kini. Mislim da su ti ljudi bili izloženi velikim količinama virusa i zbog toga su razvili tešku bolest. To je ono što je pogubno!
- Stručnjak ste u području imunološkog sustava ljudi. Kako se ljudski organizam nosi s koronavirusom u odnosu na sezonsku gripu?
- SARS-CoV2 je novi virus, što znači da prije njegova izbijanja nitko nije bio imun i da smo baš svi osjetljivi. To je velika razlika u odnosu na sezonsku gripu s kojom se većina ljudi već susretala. Zbog toga je broj pojedinaca koji se zaraze i razviju COVID-19 toliko velik, zbog toga velik broj ljudi treba liječničku pomoć, zbog toga, na žalost, i velik broj ljudi umire. Problem nastaje ako se mnogo ljudi zarazi u isto vrijeme, cijeli zdravstveni sustav postaje prenapućen, što za posljedicu može imati činjenicu da će umrijeti i oni ljudi koje bismo u normalnim okolnostima spasili. I ne samo to, u takvoj situaciji više nego inače umirat će i ljudi koji boluju od drugih bolesti, poput srčanog udara ili karcinoma. To se događa zato jer je sustav pretrpan, moramo napraviti sve što je u našoj moći da se to ne dogodi.
- Kada očekujete da će se pandemija prestati širiti?
- Treba biti realan, virus neće nestati dok ne budemo imali cjepivo i ne budemo cijepili dovoljno puno ljudi, ili dok se dovoljno ljudi ne zarazi i ne razvije prirodni imunitet za populaciju u cijelosti kako bi se spriječilo daljnje širenje. Govorimo, naravno, o takozvanom imunitetu krda.
Antitijela za infekciju
- Postoje li indikacije o pronalasku cjepiva ili odgovarajućeg lijeka za koronavirus? Ima li nade?
- Apsolutno! Već sad postoji nekoliko potencijalnih uspješnih cjepiva, a neka se već testiraju na ljudima. Postoje i ljudi koji razvijaju antitijela koja se mogu dati za zaustavljanje infekcije kod osobe nakon što se zarazi, a ona će biti dostupna prije nego što bude cjepivo, možda i prije kraja ove godine. Cjepivo bi moglo doći već 2021. godine, ali to je optimistična varijanta.
- Kako ljudi mogu zaštititi svoj imunološki sustav tijekom ovog razdoblja i umanjiti rizik od infekcije koronavirusom?
- Imunološki sustav je dio organizma i pod utjecajem je našeg ukupnog zdravlja. Spavanje, vježbanje i dobra prehrana ključni su kao i svi drugi sustavi u našem tijelu. Ne postoji čarobna hrana ili tretman koji bi posebno ojačao imunološki sustav, unatoč tome što mnoge tvrtke prodaju raznorazne proizvode za jačanje imunološkog sustava.
- Kako se vi osobno ponašate u vezi s tim?
- Pratim vladine savjete o socijalnoj distanci, nastavljam vježbati, trudim se spavati i ne brinuti previše o stvarima na koje ne mogu utjecati. Brinem o svojim sugrađanima, ostajem kod kuće ako osjetim bilo kakve znakove infekcije, makar i blage, budući da znamo da bolest može biti blaga kod mlađih pojedinaca i da se može prenijeti na nekoga ranjivija zdravlja. Ovo je vrijeme kada svi moramo preuzeti odgovornost da se to ne dogodi, moramo posebno brinuti o starijima, ljudima koji pripadaju rizičnim skupinama i svima koji rade u zdravstvenom sustavu.