Vruća tema na dnevnom redu ESB-a jest digitalni euro - predložena elektronička verzija fizičkog eura koja diže na noge banke i desničarske političare, piše Politico.

Rasprava se zahuktava dok države članice Europske unije pokušavaju do kraja godine postići konačan dogovor o tome kako bi digitalni euro trebao funkcionirati. No mora ga odobriti i Europski parlament, pa se očekuje da će ozbiljne rasprave krenuti na jesen.

U svojoj srži, digitalni euro zamišljen je kao novi oblik plaćanja s naglašenom geopolitičkom dimenzijom. Bez virtualnih novčanica i kovanica, ESB strahuje da će njegova monetarna vlast nestati u digitalnom dobu, u kojem gotovinska plaćanja gube važnost. Banka gura projekt jer smatra da bi nečinjenje Europu učinilo previše ovisnom o američkim kartičarskim divovima Mastercardu i Visi za prekogranične transakcije. Još gore, tehnološke kompanije gladne podataka poput Mete, Applea ili X-a mogle bi pokušati ugrabit dio tog tržišta, ostavljajući Europu na milost i nemilost stranim interesima.

Dolazak američkog predsjednika Donalda Trumpa samo je pojačao te strahove, osobito jer Bijela kuća bez zadrške koristi pritisak na kompanije kako bi ostvarila svoje ciljeve. Trump je potpisao i Zakon Genius, kojim se potiče razvoj određenih kriptoimovina poznatih kao stablecoini.

Stablecoini se razlikuju od nestabilnih kriptovaluta poput Bitcoina jer im je vrijednost vezana uz neku fiat valutu, u većini slučajeva američki dolar. To ih čini daleko stabilnijima i samim time ozbiljnijom prijetnjom tradicionalnim valutama poput eura — posebno u prekograničnim plaćanjima, piše N1.

Pritisak raste. ESB ubrzava svoj lobistički program, sudjeluje na seminarima za zastupnike Europskog parlamenta tijekom rujna, a slijedi i posjet glavnog promotora projekta, Piera Cipollonea. Krajem mjeseca bankari i ministri financija EU-a okupljeni u Kopenhagenu također će čuti argumente u prilog digitalnog eura.

Ali, za razliku od uobičajenog, ministri financija nisu glavna briga ESB-a; ključna meta je Španjolac Fernando Navarrete. Taj bivši centralni bankar, a sada zastupnik iz redova pučana, vodi pregovore o zakonskom okviru za digitalni euro u Parlamentu. Problem za ESB: Navarrete je izrazito skeptičan.

Predloženi digitalni euro potpuno je drugačiji. On bi "sjedio" u (digitalnom) sefu i čekao vas. Nitko ga u međuvremenu ne bi posudio za kupnju kuće ili pokretanje posla. Jedan digitalni euro u vašem digitalnom novčaniku bio bi pravno jednako stvaran kao jedan fizički euro u vašem džepu. A budući da bi ESB vodio evidenciju o tome koliko digitalnih eura posjedujete, to ga čini čak sigurnijim od fizičke gotovine — koja se daleko lakše može ukrasti, izgubiti ili uništiti.

Plaćanja digitalnim eurom stoga bi (barem u teoriji) bila jednostavnija od današnjih digitalnih plaćanja. Umjesto da vaša banka u pozadini mora provesti zamršenu transakciju s bankom prodavatelja putem trećih platnih kompanija (poput Vise ili Mastercarda), vi biste jednostavno poslali digitalne eure iz svog digitalnog novčanika izravno u digitalni novčanik prodavatelja. Bilo bi to gotovo isto kao predati gotovinu. Na papiru, banke ili platne kompanije uopće ne bi trebale sudjelovati — iako bi u praksi morale biti uključene u distribuciju digitalnog eura.

Drugim riječima, digitalni bi euro prekinuo monopol privatnog sektora nad digitalnim plaćanjima.

U kojoj je fazi prijedlog?

Zapeo je u Bruxellesu. Iako je digitalni euro "dijete" ESB-a, vlade država članica i zastupnici Europskog parlamenta ti su koji moraju sastaviti zakonodavni okvir projekta. To je u raspravu unijelo politiku, što iz perspektive tehničkih stručnjaka dodatno zamagljuje sliku. Primjerice, europarlamentarci su poslušali zabrinutosti da bi vlade mogle koristiti digitalni euro za nadzor nad plaćanjima građana — što je ESB odlučno odbacio.

Mnogi iz bankarskog i financijskog sektora u međuvremenu projekt nazivaju "rješenjem koje traži problem", bojeći se da će upravo oni snositi troškove izgradnje infrastrukture potrebne za funkcioniranje digitalnog eura. Njegovo uvođenje, tvrde, moglo bi ugušiti buduće inovacije tako što bi unaprijed zadalo smjer razvoja platne industrije EU-a.

Lobiranje industrije već je dalo rezultate. Navarrete je digitalni euro nazvao "posljednjim utočištem" i "nuklearnom prijetnjom" koja će prisiliti industriju da razvije prekogranični platni sustav prije nego što zakon uopće bude spreman, prenosi N1.

Hoće li ESB uspjeti?

Parlament je samo jedan izazov s kojim se ESB mora suočiti. Dužnosnici država članica u Vijeću EU-a, koje predstavlja zemlje članice, žele do kraja godine usuglasiti svoj pregovarački stav o zakonu o digitalnom euru. Njihova uključenost također brine ESB — osobito jer Vijeće želi imati posljednju riječ o tome koliko digitalnih eura građanin uopće smije držati u jednom trenutku, kako bi se umirili strahovi banaka od naglog povlačenja depozita.

Još jedna aktualna rasprava jest treba li bankama pripasti dio kolača za distribuciju digitalnih eura i za to što će osigurati da njihovi platni sustavi prihvaćaju i zarađuju na transakcijama s virtualnim novčanicama na blagajnama.

Vlade koje posebno paze na privatnost, poput Njemačke i Nizozemske, žele najviše moguće zaštite od nadzora plaćanja; dok je belgijska vlada jasno poručila da neće podržati digitalni euro ako se ne bude mogao koristiti i offline.

Središnji bankari dugo su se oslanjali na visoke govore i neformalne rasprave uz kamin kako bi utjecali na kreiranje politika. No to nije upalilo s digitalnim eurom. A s Trumpom ponovno u Bijeloj kući, ESB je bio prisiljen sići s tornja od bjelokosti i ući u politički ring.

Sve to nagovještava žestoku političku bitku u nadolazećim mjesecima — iako Parlament ne planira donijeti konačan stav prije svibnja iduće godine, što znači da je malo vjerojatno da ćete moći početi kupovati stvari digitalnim eurima prije najmanje 2028.