EPA
Sirijski Kurdi, udarna snaga bitke u kojoj je srušen takozvani kalifat, pozvali su na osnivanje posebnog međunarodnog suda koji bi sudio tisućama džihadista pritvorenih na sjeveroistoku Sirije, ne navodeći pojedinosti o tome sudu.
Unatoč opetovanim zahtjevima Sirijskih demokratskih snaga (SDF), većina zemalja svijeta zasad ne želi primiti natrag borce IS-a koji su njihovi državljani i suditi im.
Međunarodni sud sa specijaliziranim sudcima koji bi utvrdio što se događalo u Iraku i u Siriji, pa i šire, omogućio bi da se pronađu odgovori na pitanja "tko, zašto i kako" i da se počne proces pomirbe, misle stručnjaci.
Samoproglašeni kalifat koji je jedno vrijeme zauzimao površinu veličine Ujedinjenog Kraljevstva, bio je zatvoren za novinare i istražitelje.
Grobnice u koje su džihadisti bacali žrtve svojih pogubljenja imaju oko 12.000 trupala u Iraku i 5.000 na sjeveru Sirije, objavilo je UN-ovo istražno povjerenstvo.
Tu se skupinu usto sumnjiči za silovanja i za krvave napade na više kontinenata a UN vodi istragu za genocid nad iračkom manjinom Jezidima, što je najteži zločin u međunarodnom pravu.
Osnivanje suda bilo bi "puno snažniji odgovor pravosuđa" nego progoni u pojedinim zemljama, misli Joel Hubrecht iz Instituta za pravne studije u Parizu.
U sirijskom ratu izginulo je više od 370.000 ljudi od 2011., od kojih većinu nije pogubio IS. Organizacije za zaštitu ljudskih prava optužuju za zločine sve umiješane strane - režim, džihadiste, pobunjenike i međunarodnu protudžihadističku koaliciju.
"Hoćete li žrtvama reći: sudit ćemo samo za zločine IS-a? (...) To bi potaknulo novi sukob", rekao je Nadim Houry iz nevladine organizacije Human Rights Watch (HRW).
Neke zemlje u UN-ovu Vijeću sigurnosti protive se da Međunarodni kazneni sud (ICC), stalno tijelo za suđenje ratnih zločina, vodi istragu u Iraku i u Siriji. Sličan otpor postoji i prema posebnom sudu: Amerikanci, najveći podupiratelji SDF-a, odbili su u ponedjeljak takvu mogućnost a sumnje je izrazila i Francuska.
Problem je i kome suditi jer su mnogi džihadistički vođe poginuli ili su u bijegu.
Ako se takav sud i osnuje, ističe Hubrecht, "trebat će godine" do izricanja presuda.