Ilustracija
Dok broj zaraženih diljem svijeta na sreću opada, svi su okrenuti cjepivu i cijepljenju koje tek u nekoliko zemalja ide po planu. Europska unija nevjerojatno je podbacila, dokazala krajnju nesposobnost, a posljedice toga osjećamo i mi u Hrvatskoj. Od masovnog cijepljenja koje se sada zvonko najavljuje nema ništa i pitanje je hoće li se uopće nešto pomaknuti do proljeća.
I dok je tema cjepiva aktualna u svim zemljama, sve se više radi i na cjepivu za djecu. Novost je da se provode istraživanja s cjepivom za djecu u dobi od pet do jedanaest godina, a Pfizer je uspio dobiti uvjetno dopuštenje za cjepivo kod adolescenata u dobi od 16 do 18 godina. Američki imunolog dr. Anthony Fauci najavio je već raspored cijepljenja za djecu, a BioNTech i Pfizer do ljeta bi trebali objaviti studiju koja će pokazati kako cjepivo djeluje kod djece. Do kraja ove godine najavljena su istraživanja i za cjepiva djece od pet godina. Konačni rezultati istraživanja znat će se tek početkom sljedeće godine, a i Europska unija sa zanimanjem prati sve što se oko toga događa. Moderna, koja kao i Pfizer koristi cjepivo za sve starije od 18 godina, također od prosinca radi istraživanja kod djece, a istražit će se cjepivo na uzorku od 3000 djece između 12 i 17 godina. Bit će i dug put do rezultata, tek sredinom sljedeće godine.
Potpuno neobjašnjivo, korona kao da u nekim zemljama posustaje. Bar za sada, pada broj zaraženih u mnogim zemljama, pa čak i u Americi gdje je još prije dvadesetak dana bilo krajnje kritično. Tako Britanija najavljuje otvaranje škola 8. ožujka, ali će restorani, pubovi, teretane i mnogi dućani biti zatvoreni još najmanje mjesec dana. Broj hospitaliziranih u Americi najmanji je od studenog, prije vala koji je poharao zemlju i nakon kojeg je u godinu dana zabilježeno gotovo 500.000 smrtnih ishoda. Nešto je bolja situacija i u Italiji, ali je još uvijek mnogo zaraženih, pa je vlada donijela odluku da se do 27. ožujka produži zabrana kretanja po zemlji. Bolja je situacija i u Njemačkoj, pa je i kancelarka Angela Merkel odlučila provesti plan za ublažavanje mjera. Tako se predviđa otvaranje škola i stručnih škola, zatim otvaranje sportskih dvorana, restorana, kazališta, a plan će se provesti u tri faze.
No, brojevi kao brojevi, uvijek mogu biti i varljivi. Dok je kod mnogih bolje, a tako je i u Hrvatskoj, u Austriji blago raste broj zaraženih. Ne drastično, ali raste. Alarmantna je situacija u Cannesu i Nici, gdje je broj zaraženih sve veći, pa su lokalne bolnice već pune pacijenata. Dobro vrijeme posljednjih je dana izmamilo ljude iz kuća što je dovelo do širenja zaraze, pa epidemiolozi upozoravaju na oprez. Tako će tamo biti na snazi rigorozne mjere koje ograničavaju i kretanje ljudi. I u mnogim europskim državama stanje je daleko od kontrole, poput Češke, Estonije i Slovačke, a vrlo je teško i u Španjolskoj. Očito, pandemiji se ipak, usprkos stanovitom popuštanju, kraj i dalje ne vidi.
Svako poboljšanje ipak budi optimizam. Prije mjesec dana sve je izgledalo tako mračno i loše, pa je dnevno u svijetu zabilježeno 750.000 novih slučajeva zaraze. Novi sojevi su identificirani u Britaniji, Brazilu i Južnoj Africi i svi su se pribojavali najgoreg. A onda je, posve iznenađujuće, došao predah, u bolnicama je manje ljudi nego što ih je bilo u prosincu i siječnju. ”To je sjajna vijest i budi optimizam”, kaže Wafaa El-Sadr, epidemiolog sa Sveučilišta Columbia, najavljujući napokon to očekivano svjetlo na kraju tunela. ”Ali, tunel je dugačak, ne zaboravite”.
Kako ozbiljne države, a one su u pravilu i bogate, namjeravaju do proljeća zaista procijepiti najveći broj stanovnika, tako situacija s koronom napokon izgleda optimističnije nego ikada u ovih proteklih dvanaest mjeseci. Sada stručnjaci pozorno prate što će biti s novim sojevima, hoće li se zaraza proširiti ili će se ovaj pozitivni trend zaustavljanja pandemije nastaviti. Nitko i dalje ne vjeruje da je postignut prirodni imunitet, jer je procijepljenih malo, ali je sigurno da se sve veći broj ljudi u svijetu pridržava epidemioloških mjera, što u konačnici također daje rezultate. Mnogi su se ipak uplašili posljedica zaraze tokom ove zime, kada je korona 'progutala' gripu i kada su svakodnevno stizale vijesti o smrti poznatih i nepoznatih.
Sada se naravno pokušava naći odgovor o posustajanju pandemije, a u zemljama gdje su mjere bile rigorozne stručnjaci smatraju da je baš to zaustavilo širenje virusa. Tako tvrdi i britanski premijer Boris Johnson, a iako je mnogo cijepljenih u toj zemlji prerano je govoriti da je cjepivo 'zadržalo' širenje virusa. Vrhunac epidemije u Americi je bio poslije Nove godine i bilo je za očekivati da će se negativni trend nastaviti bar do ožujka ili travnja, ali se na sreću to dogodilo znatno prije.
I što dalje? Cijepljenje će se sigurno nastaviti, time da u 130 zemalja svijeta po podacima Svjetske zdravstvene organizacije nije ni počelo. Mnoge zemlje koje su uspjele nabaviti cjepivo ljubomorno gomilaju zalihe, a siromašne zemlje nemaju nikakve mogućnosti doći do njega. Problemi su opet i s AstraZenecom, jer se pokazalo da njihovo cjepivo nije učinkovito kod novih sojeva virusa. Švicarci čak razmišljaju da otkažu narudžbe, a mnogo je onih koji ne žele primiti baš to cjepivo.
Priča s ruskim i kineskim cjepivom također je poznata, time da se epilog sa Sputnikom V može ipak brže očekivati. Naime, postupak redovne procedure je izvjestan, prve reakcije stručnjaka su dobre i ako cjepivo bude prihvaćeno lakše bi i Europa prevladala nestašicu. S kineskim cjepivima je mnogo problematičnija situacija, jer je teško očekivati da će u skorije vrijeme biti završeno sve ono što prethodi proceduri prihvaćanja cjepiva u zemljama EU.
I kako dolaze sve povoljnije vijesti, kada je riječ o ekonomiji one su sve poraznije. Štete zbog pandemije zbrajaju sve zemlje, a negativne brojke rastu do neba. Austrijanci tako muče muku kako otvoriti nova radna mjesta, nakon što je 140.000 ljudi ostalo bez posla. Plan je da se stvore uvjeti za zapošljavanje bar 40.000 ljudi. Taj problem muči sve veći broj europskih država, a neće zaobići ni Hrvatsku. Ako se brzo ne nađe neko rješenje za sektore koji su najpogođeniji bit će velikih problema i kod nas.
Sve su karte sada usmjerene prema stvaranju uvjeta da turistička sezona u Hrvatskoj bude dobra, a na sreću iz Istre stižu dobre vijesti da pada broj zaraženih. Zato treba biti i fleksibilniji u dopuštanju ugostiteljima da bar počnu s radom od 1. ožujka, kako bi do uskršnjih praznika uhvatili neki ritam. Ostaje naravno ona stara priča kombinacije epidemioloških mjera i popuštanja, ali sada je vrijeme da se krene u postupak popuštanja jer su i kod nas brojke pozitivne.
Pažljivo otvaranje ipak nije samo 'specijalitet' Hrvatske, svi drugi kod kojih su brojke sada povoljnije također balansiraju da naglo otvaranje ne stvori i nove probleme. Britanci će se tako moći družiti na otvorenom tek od 29. ožujka, bez obzira što su ljudi već umorni od svega. Talijani bi odmah krenuli na putovanja, ali to se neće dogoditi. Svi željno iščekuju koncerte i utakmice, ali je i dalje neizvjesno kada ćemo imati pune stadione i koncertne dvorane. Gotovo je sigurno da Zrće ovog ljeta neće biti prepuno partijanera, a još nikome nije posve jasno hoće li ideja o Covid putovnicama, bez obzira kako se zvala i kako bi izgledala, na kraju profunkcionirati.
I u poplavi ipak boljih vijesti, još jedna iz Amerike, čija je ekonomija također pretrpjela velike štete. Neki predviđaju i nekontrolirani rast, ako se pozitivni trendovi nastave, što znači i nova zapošljavanja i veće plaće. Za Hrvatsku su takva predviđanja ipak nerealna, ali konture povratka u 'normalu', što znači i dobru turističku sezonu, već bi bilo puno.