BEOGRAD/TIRANA

Međunarodne sile oročile "predsporazum" Srbije i Kosova do 24. veljače 2023. - mediji

| Autor: Hina
(Hina/EPA)

(Hina/EPA)


Prvi dogovor Kosova i Srbije mora biti postignut do 24. veljače 2023. godine uz obveze obiju strana, a bude li postignut, postoje financijski paketi, u suprotnom "slijedi težak štap za ometajuću stranu“, objavio je u četvrtak albanski Albanian post kao "ekskluzivnu informaciju" iz međunarodnih krugova.

Od Beograda se očekuje da u toj fazi ne mijenja svoj ustav kojim je Kosovo određeno kao pokrajina u sastavu Srbije, a od Prištine da, po Briselskom sporazumu iz travnja 2013. godine, formira Zajednicu srpskih općina, također bez promjena svojeg ustava.

Beograd u dugogodišnjem mukotrpnom dijalogu o normaliziranju odnosa s Prištinom ustrajno inzistira da kosovske vlasti ispune obvezu preuzetu pod pokroviteljstvom Europske unije i formiraju ZSO, dok albanska strana to izbjegava jer toj asocijaciji kosovskih Srba ne želi dati dio izvršnih ovlasti.

U scenariju za "predsporazum" Kosova i Srbije, koji je objavio taj albanski medij, navodi se da Zajednica srpskih općina "nec´e biti nevladina organizacija", ali da "nec´e biti uspostavljena kao novi nivo vlasti".

Pisanje albanskog medija danas je objavio portal Kosovo online, blizak srbijanskoj vladi, a tekst je prenio i ruski portal Sputnjik, najavljujući ga naslovom "Novi probni balon albanskih medija: 'Predsporazum' Beograda i Prištine do 24. veljače".

"Ako se postigne dogovor, postoje financijski paketi. Ako se ne postigne, slijedi težak štap za ometajuc´u stranu“, piše albanski portal, ne navodeći konkretne izvore.

Albanian post je ranije objavio i saznanja iz plana Macron-Scholz po kojemu se određuju obveze i ritam usuglašavanja prijepora dviju strana, za koji je srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić rekao da ga se "ne smije ignorirati" i "baciti kroz prozor" jer dolazi od čelnika dviju vodećih zemalja Unije.
Hitnost "predsporazuma", oročenog do 24. veljače u vezi je sa situacijom u Ukrajini, a ako dvije strane odbiju postati kooperativni partneri, međunarodna zajednica ima trec´i način da u drukčijem obliku postigne ono što trenutno traži kroz "šatl diplomaciju".

"Međunarodna zajednica je shvatila da je do pomirenja Kosova i Srbije nemoguc´e doc´i odjednom i uz opći konačni dogovor, zbog maksimalističkih stajališta obiju strana, ali je i kosovskom premijeru Albinu Kurtiju i srpskom predsjedniku Aleksandru Vučic´u postalo jasno da moraju brzo i definitivno uc´i u ugovorne odnose, jer rješenje problema između Kosova i Srbije više nije samo pitanje dviju država", piše albanski medij.

Albanian post je, pozivajuc´i se na međunarodne izvore, naveo i neke točke scenarija koje bi trebalo konkretizirati do veljače iduće godine, što se vezuje i uz učestale posjete specijalnog izaslanika EU-a za dijalog Miroslava Lajčaka, američkog dužnosnika za zapadni Balkan Gabriela Escobara i drugih međunarodnih dužnosnika Prištini i Beogradu, uz ocjenu da su ti posjeti "u funkciji raspleta tog scenarija".

Njih dvojica su, kako tvrdi Albanian post, jasno stavili do znanja i Vučiću i Kurtiju da "temu Kosova i Srbije treba zatvoriti prije nego li navrši godinu dana" od početka ruske invazije na Ukrajinu.

Međunarodna zajednica, prema ocjenama u tekstu, više ne traži "brzo rješenje, vec´ proces pomirenja", koji se razlikuje od dinamike sadašnjeg dijaloga i zahtijeva postizanje pomirenja u nekoliko faza, kroz novi put u kojem "svaka strana održava privid svoje principijelne pozicije".

Na temelju onoga što je predstavljeno vlastima u Prištini, "ZSO nec´e biti NVO, ali c´e i dalje biti smještena u postojec´e okvire ustava i zakona Kosova".

"Zajednica srpskih općina treba predstavljati najbolju moguc´u garancija za srpsku zajednicu, ali to je sve“, tvrdi Albanian post.

Ukoliko strane odbiju postići sporazum o daljem scenariju i odbiju započeti konkretan put ka "posljednjoj fazi konačnog pomirenja", međunarodni predstavnici su, navodno, predvidjeli i alternativni scenarij, u kojem bi proces preuzeli u potpunosti u svoje ruke, poput rješenja kojim su u Daytonu 1995. godine okončani ratni sukobi u BiH.

Međunarodne sile mogle bi ubrzati postizanje pomirenja "tako što bi udaljile lidere i pregovaračke timove iz njihove zone komfora i okupile sve strane na jednom mjestu", kako bi se "u roku od nekoliko dana postigao dogovor", navodi albanski medij i podsjećajući da je Daytonski sporazum "postignut upravo u takvom obliku".

Povezane vijesti


Podijeli: Facebook Twiter








Trenutno na cestama