Između Beograda i Prištine trenutno vozi 12 autobusa dnevno, a poslije potpisivanja pisma o namjerama Eurowingsa i Lufthanse, u ponedjeljak u Berlinu, mogli bi biti povezani i zračnom vezom, no u Beogradu u utorak naglašavaju da za uspostavu aviolinije postoje politički i tehnički preduvjeti.

Potpisivanje Pisma o namjerama pozdravili su u međuvremenu i američki predsjednik Donald Trump i glavni tajnik NATO Jens Stoltenberg, a srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić pismo je ocijenio kao "važnu stvar" za Srbiju.

"Pismo o namjerama za uspostavu izravne aviolinije Beograd-Priština važna je stvar o kojoj je dugo vođen dijalog, kojim je pronađeno kompromisno rješenje u kojem nitko ne može reći da smo priznali Kosovo", rekao je Vučić novinarima u Davosu.

Zračni prijevoznici Eurowings i Lufthansa potpisali su u ponedjeljak u Berlinu pismo namjere o uspostavi izravnih letova između Beograda i Prištine.

Dokument je potpisan pod pokroviteljstvom SAD-a, a u amaričkom veleposlanstvu u Berlinu parafirali su ga državni tajnik u srbijanskom ministarstvu gospodarstva Milun Trivunac i direktor Autoriteta civilnog zrakoplovstva Kosova (AVCK) Eset Berisha, prenijela je agencija AP.

Potpisivanju su nazočili savjetnik američkog predsjednika Donalda Trumpa za nacionalnu sigurnost Robert O’Brayen i specijalni izaslanik Bijele kuće za Srbiju i Kosovo veleposlanik Richard Grenell.

Ministrica građevinarstva, prometa i infrastrukture Zorana Mihajlović ocijenila je s tim u vezi kako bi bilo dobro da postoje letovi između Beograda i Prištine te da se radi "na stvaranju administrativnih i tehničkih uvjeta" koji bi to omogućili.

Istodobno, direktor vladina ureda za Kosovo Marko Đurić kazao je kako se, da bi Pismo o namjerama moglo biti realizirano, službeni Beograd i međunarodne snage na Kosovu (KFOR) te misija UN-a (UNMIK) moraju postići odgovarajuće tehničke sporazume koji se odnose na uobičajene procedure za obavljanje zračnog prometa, "sukladno važećim domaćim propisima i Rezoluciji 1244" Vijeća sigurnosti UN-a.

Ðurić naglašava i kako bi zračna linija mogla zaživjeti nakon ukidanja carinskih pristojbi koje je Priština uvela za robu iz Srbije i BiH.

Beograd nastavak dijaloga o normaliziranju odnosa s Prištinom uvjetuje upravo ukidanjem carinskih pristojbi pa bi i ponovno uvođenje zračne linije Beograd-Priština moglo biti dio političkog pregovaračkog paketa.

Dijalog Srbije i Kosova zamrznut je od studenog 2018., kada je kosovska vlada jednostrano uvela carine od 100 posto na robu iz Srbije i BiH, a ukidanje carinskih pristojbi Beograd vidi kao ključni preduvjet za nastavak dijaloga o normalizaciji odnosa s Prištinom.

Međunarodna zajednica, poglavito EU i SAD, inzistiraju da na tome da obje strane povuku poteze koji će prodonijeti obnovi dijaloga. Od Prištine se traži povlačenje odluke o carinskim prostojbama, a od Beograda da prestane lobirati u svijetu za povlačenje priznanja kosovske neovisnosti. 

Povezane vijesti

• U zračnim lukama u svibnju 1,1 milijun putnika, u Puli 17 posto više
• Zračne luke u devet mjeseci sa 9,7 milijuna putnika ili 8 posto više; porasti i u rujnu
• BiH u petak od Zagreba i Beograda preuzima kontrolu svog zračnog prostora