Nova tehnološka revolucija
Nikad se toliko nije ulagalo u jednu tehnologiju: AI bi mogao stajati više od 30 bilijuna dolara
(Foto: Sergei Gapon / AFP)
Nikada se toliko novca nije ulagalo u neku novu tehnologiju kao što se ulaže u umjetnu inteligenciju (AI), koja je zasjenila iznose potrošene na željeznicu ili internet kada su te tehnološke revolucije bile zvijezde kapitala.
Kumulativna globalna potrošnja samo na podatkovne centre mogla bi premašiti 30 bilijuna dolara do 2050. godine, prema projekciji PwC-a, gotovo jednaka vrijednosti izdanih američkih državnih obveznica. Iznosi izdvojeni za razvoj željeznice ili internera čine se "patuljastima" u odnosu na današnje, čak i nakon prilagodbe inflaciji, rekao je PwC.
Anthropic, tek jedna od glavnih tvrtki u utrci za razvoj umjetne inteligencije, planira potrošiti 518 milijardi dolara u nadolazećim godinama, prema prospektu za inicijalnu javnu ponudu koji je vidio Reuters, što je više od 100 puta više od njegova prihoda iz 2025. Njegovi podupiratelji kažu da će tehnologija umjetne inteligencije biti transformativnija od pojave parnih strojeva i industrijalizacije koju su pokretali.
Ipak, iza vrtoglavih projekcija i golemih izdataka tvrtki za umjetnu inteligenciju kriju se pretpostavke o golemim dobicima produktivnosti i budućoj dobiti, no dosad se nije pokazalo mnogo dokaza da se mogu i ostvariti, kažu ekonomisti.
Dobici i dalje 'nedostižni'
JP Morgan je u kolovozu napisao da dobici produktivnosti u SAD-u, koji predvodi utrku umjetne inteligencije, "ostaju nedostižni", što postavlja pitanja o održivosti procjena umjetne inteligencije.
Studija Bain & Company rekla je da dobici produktivnosti s postojećih tržišta neće biti dovoljni da opravdaju trenutne izdatke i da se "moraju pojaviti potpuno nova tržišta kako bi se zatvorio jaz u financiranju".
Američki teškaši poput Googlea, Amazona i Microsofta, i drugi u utrci umjetne inteligencije, trebaju pronaći više od 4,2 bilijuna dolara novih prihoda u sljedećih pet godina kako bi financirali razvoj, rekao je Bain.
Malo tko sumnja u potencijal umjetne inteligencije da transformira sve od uredskog rada do istraživačkih laboratorija, baš kao što su prijašnje revolucije skratile vrijeme putovanja s dana na sate ili povezale svijet jednim pritiskom na tipkovnicu.
No čini se da su matematika povrata ulaganja i rokovi otplate kredita nepromjenjive veličine.
"Povijesni primjeri sugeriraju da nagli rast potaknut tehnologijom često završava kada izgradnja infrastrukture više ne donosi dovoljan povrat", navodi se u izvješću banke JP Morgan.
Samo u SAD-u, koji prema nekim procjenama čini oko tri četvrtine ukupnih svjetskih ulaganja u AI, ulaganja bi u razdoblju od 2025. do 2032. mogla dosegnuti oko 9 bilijuna dolara, što je ekvivalentno godišnjoj potrošnji od 3,2 posto američkog BDP-a, prema riječima Stijna Van Nieuwerburgha, ekonomista s poslovne škole Columbia Business School.
On procjenjuje da bi američki sektor umjetne inteligencije do 2032. morao ostvarivati ??oko 3,55 bilijuna dolara godišnjeg prihoda kako bi osigurao povrat ulaganja od 10 posto. Trenutačno ostvaruje tek djelić tog iznosa.
AI i poslovi
Unatoč vrtoglavim brojkama, čelnici američkih tvrtki koje se bave umjetnom inteligencijom s gotovo nadnaravnim žarom govore o promjenama koje su u tijeku.
Dario Amodei iz tvrtke Anthropic izjavio je da bi budućnost s umjetnom inteligencijom mogla biti "nešto transcendentalno lijepo", dok je Sam Altman iz OpenAI-ja rekao da će "tempo stvaranja novih čuda biti golem" kako modeli budu učili sami sebe poboljšavati i ubrzavati tehnološke iskorake.
Diane Coyle, ekonomistica sa Sveučilišta Cambridge u Velikoj Britaniji, istaknula je da je u slučaju prijašnjih revolucionarnih tehnologija obično bilo potrebno između 10 i 50 godina da se njihov utjecaj na produktivnost u potpunosti odrazi na gospodarstvo.
Amodei je prošle godine predvidio da bi umjetna inteligencija u roku od pet godina mogla eliminirati polovicu svih početničkih radnih mjesta u uredskom sektoru. Zasad, međutim, neki istraživači kažu da se čini da je to bilo ograničeno na otežavanje pronalaska posla onima koji traže uredski posao.
Istraživači sa Sveučilišta Stanford rekli su u kolovozu da je zaposlenost radnika u dobi od 22 do 25 godina u industrijama izloženim umjetnoj inteligenciji, poput računovođa i paralegalnih djelatnika, bila 19 posto niža nego za poslove koje je umjetna inteligencija teško replicirala, poput čistača i građevinara.
Ipak, čak i ako najavljena transformacija potraje dulje nego što sugeriraju podaci o tvrtkama koje se bave umjetnom inteligencijom, stvarne gospodarske koristi trebale bi opstati, baš kao što su vlakovi nastavili prometovati nakon financijske krize iz 1873. koja je dovela do bankrota željezničkih magnata, ili kao što internet nije prestao funkcionirati nakon pucanja tzv. „dot-com” balona krajem 1990-ih.
"Povijest nam pomaže da to razumijemo”, rekla je Coyle. "Sve dok nam ostaje infrastruktura potrebna za podršku svim budućim učincima na produktivnost, sve je u redu.”
