Novo istraživanje
Nuklearni rat i zlonamjerna umjetna inteligencija mogli bi ugroziti opstanak čovječanstva do 2100. godine
Ilustracija (Pexels)
Zlonamjerna upotreba umjetne inteligencije i nuklearni sukob mogli bi u sljedećih 75 godina dovesti u pitanje opstanak čovječanstva kakvo poznajemo. Na to upozorava novo istraživanje objavljeno u časopisu The Lancet, koje obuhvaća 17 velikih prijetnji globalnom zdravlju i poziva na hitnije djelovanje država.
Među prepoznatim prijetnjama nalaze se i antimikrobna otpornost, klimatske promjene, pandemije, nejednakost u prihodima te brojni zdravstveni problemi, uključujući pušenje, pretilost i poteškoće s mentalnim zdravljem, prenosi Euronews.
Istraživanje je provela nova Lancetova komisija za globalne prijetnje zdravlju u 21. stoljeću, koju čini 37 stručnjaka iz područja zdravstva, ekonomije, sigurnosti i tehnologije.
Stručnjaci su analizirali moguće posljedice 17 prijetnji u 204 zemlje i teritorija, za razdoblje od 2025. do 2100. godine. Pritom su koristili pokazatelj godina života prilagođenih invaliditetu (DALY), kojim se procjenjuje koliko bi zdravih godina života moglo biti izgubljeno zbog pojedine prijetnje.
Raspon procijenjenog opterećenja kreće se od 1,02 milijarde do 23,1 milijarde godina života prilagođenih invaliditetu. Za usporedbu, pandemija bolesti COVID-19 prouzročila je gubitak od približno 500 milijuna takvih godina. Prema procjenama komisije, najveće ukupno opterećenje koje bi se moglo izbjeći povezano je s pretilošću.
Nuklearni sukob i zloupotreba umjetne inteligencije
Upozorenje o nuklearnom sukobu ne odnosi se samo na neposredne posljedice uporabe nuklearnog oružja, nego i na naknadne katastrofalne učinke, poput nuklearne gladi. Zlonamjerna upotreba umjetne inteligencije obuhvaća i mogućnost razvoja ili korištenja biološkog oružja.
Autori istraživanja ističu da bi te prijetnje, zajedno s nuklearnim sukobom i posljedičnom glađu, mogle predstavljati rizik za opstanak čovječanstva u sljedećih 75 godina. Pritom upozoravaju da se pojedinačne prijetnje ne mogu promatrati izolirano jer su međusobno povezane.
Cilj komisije nije izraditi konačnu ljestvicu prijetnji ili političkih prioriteta, nego pružiti državama podatke i alate za pripremu i pravodobno djelovanje. Procjene će se mijenjati kako budu dostupni novi podaci i dokazi.
Poziv na zajedničko djelovanje
Među preporukama komisije je ulaganje u zdravstvene sustave koji mogu učinkovitije odgovoriti na globalne krize, poput pandemija. Stručnjaci pozivaju i na ulaganja u tehnološka rješenja koja bi mogla pridonijeti rješavanju velikih globalnih problema, uključujući nuklearnu fuziju, tehnologije uklanjanja ugljikova dioksida iz atmosfere i razvoj cjepiva.
Preporučuju i redovito praćenje rizika te procjene njihovih mogućih posljedica, a rezultate bi trebalo predstavljati međunarodnim organizacijama poput skupine G20 i Ujedinjenih naroda. Time bi se, smatraju, potaknulo koordinirano djelovanje prije nego što prijetnje prerastu u krize.
Istraživači upozoravaju da pristup u kojem se veliki problemi rješavaju pojedinačno, često u uvjetima međunarodnog nadmetanja, otežava učinkovit odgovor. Umjesto toga zagovaraju sveobuhvatan pristup utemeljen na znanosti, ljudskim pravima i solidarnosti.
Nalazi komisije predstavljeni su na Svjetskom zdravstvenom summitu u Berlinu. Procjena će se ažurirati svake godine, uz ponovno razmatranje svih 17 prijetnji i uključivanje novih podataka i mogućih rizika.
