spriječiti a ne liječiti
Rekordni požari u Europi natjerali EU na promjenu strategije: Milijarde eura preusmjeravaju se s gašenja na prevenciju
Požar u Žminju (HVZ)
Zbog rekordnih šumskih požara koji su poharali Europu, Europska unija odlučila je promijeniti pristup borbi protiv vatre. Umjesto dosadašnjeg naglaska na kupnju više zrakoplova, vozila i angažiranje dodatnih vatrogasaca, nova strategija usmjerava milijarde eura prema sprječavanju katastrofalnih požara prije nego što uopće izbiju.
Prema podacima Europskog informacijskog sustava za šumske požare (EFFIS) od 30. srpnja, ove je godine u EU-u izgorjelo više od 434.976 hektara površine. Tijekom 2025. godine izgorjelo je više od milijun hektara, što je bila najgora sezona požara otkako postoje službena mjerenja, za Euronews piše Evi Kiorri.
Zbog toga je Bruxelles odlučio promijeniti pravila o načinu na koji se Europa nosi s požarima. Desetljećima se politika EU-a temeljila na nabavi dodatnih zrakoplova, kamiona i jačanju vatrogasnih kapaciteta. Sada se naglasak prebacuje na važniji cilj – spriječiti da požari prerastu u katastrofe.
Zašto samo gašenje nikada nije bilo dovoljno
Logika je jednostavna, objašnjava Alexander Held, šumar iz Europskog instituta za šume i voditelj Pan-europskog centra za rizike od šumskih požara, koji već 25 godina radi na politikama zaštite od požara diljem kontinenta.
Kada požar izbije tijekom vrućih, suhih i vjetrovitih uvjeta, nikakav broj zrakoplova ili vatrogasnih ekipa ne može jamčiti njegovu kontrolu.
"Ako pogledate što se trenutačno događa od Portugala preko Španjolske, Francuske, Grčke i Turske pa sve do Njemačke, imamo istodobno velike požare", rekao je Held. Takvi uvjeti preopterećuju čak i najiskusnije vatrogasne službe.
Held smatra problematičnim to što je novac desetljećima uglavnom odlazio na gašenje požara. Unatoč dvadeset godina europskih najava o otpornosti i prevenciji, sredstva su i dalje bila usmjerena prema intervencijama jer je, kako kaže, "lakše ulagati u odgovor na požar".
"Nije isto kao kupiti vatrogasni kamion ili helikopter", istaknuo je.
Kao pozitivan primjer navodi Portugal, koji je otprilike polovicu svog proračuna za požare preusmjerio na upravljanje zemljištem i prevenciju, a ne samo na gašenje. Njegov je prijedlog jednostavno pravilo omjera 50:50 – za svaki euro uložen u gašenje trebalo bi uložiti još jedan euro u smanjenje rizika prije nego što požar izbije.
Europska komisija prihvatila je takav pristup kao novu politiku.
"Ne možemo se usredotočiti samo na doslovno gašenje požara", rekla je Anna-Kaisa Itkonen, glasnogovornica Komisije za energetiku, klimu, okoliš i promet. "Pripremljenost nam je zaista, zaista važna."
Promjena politike i trenutak kada je donesena
Prekretnica se dogodila u ožujku 2026. godine, kada je Europska komisija pokrenula Strategiju integriranog upravljanja rizikom od šumskih požara.
Time je službeno napušten model koji se prvenstveno temeljio na reakciji nakon izbijanja požara i uveden novi sustav temeljen na četiri stupa: prevenciji, pripravnosti, odgovoru i obnovi – pri čemu je prevencija na prvom mjestu.
Razlozi za promjenu su trostruki.
Europa je upravo prošla kroz najgoru sezonu požara u povijesti mjerenja.
Klimatske promjene čine požare intenzivnijima, dugotrajnijima i težima za kontrolu. Procjenjuje se da je oko 96 posto požara posljedica nemara ili podmetanja, što znači da prevencija mora biti usmjerena i na ljudsko ponašanje, a ne samo na stanje vegetacije.
Osim toga, požari se više ne šire samo tradicionalnim mediteranskim područjima. Sve češće pogađaju Njemačku, Češku, Švedsku, pa čak i područja poput Islanda i Arktičkog kruga. Strategija koja se temelji samo na kapacitetima južne Europe više nije dovoljna.
Kako prevencija izgleda u praksi
Nova strategija već se pretvara u konkretne projekte i financiranje.
Novac za prevenciju požara sada dolazi kroz nekoliko europskih programa – zajedničku poljoprivrednu politiku EU-a, fondove kohezijske politike, Instrument za oporavak i otpornost te istraživačke programe LIFE i Horizon Europe.
U praksi se financiraju smanjenje količine gorivog materijala u šumama, protupožarni pojasevi, kontrolirana ispaša, prorjeđivanje šuma i obnova područja sklonih požarima. Takvi projekti već se provode u Španjolskoj, Portugalu, Italiji i na Siciliji.
Oko 35 posto sljedećeg dugoročnog proračuna EU-a predviđeno je za klimatske i okolišne ciljeve, uključujući gotovo 19 milijardi eura iz kohezijskih fondova za prilagodbu klimatskim promjenama. Najugroženije regije trebale bi imati ubrzani pristup tim sredstvima.
Europska komisija također će dodatno ojačati Europski informacijski sustav za šumske požare, alat temeljen na satelitskom praćenju i prognoziranju rizika. Do 2027. planira se i uspostava posebnog europskog portala za razmjenu informacija o financiranju i iskustvima među državama članicama koje se tek suočavaju s povećanim rizikom od požara.
Kapaciteti za gašenje ipak neće biti ukinuti. Sustav rescEU dodat će 12 protupožarnih zrakoplova i pet helikoptera, no Itkonen naglašava redoslijed prioriteta:
"Cilj nije gasiti više požara. Cilj je imati dobre politike prevencije."
Od strategije do stvarne provedbe
Najveći izazov bit će provedba na terenu.
Europski revizorski sud upozorio je da je upravljanje požarima i dalje rascjepkano između službi civilne zaštite, šumarstva, poljoprivrede i klimatskih institucija, bez jedinstvenog pregleda koliko se novca ulaže u prevenciju.
Mjere poput kontroliranog spaljivanja ili ciljane ispaše često nailaze na administrativne prepreke i nejasna pravila odgovornosti. Projekti prevencije zahtijevaju stalno financiranje za održavanje, što europski fondovi namijenjeni jednokratnim ulaganjima ne omogućuju uvijek.
Held smatra da bi napori trebali nadilaziti samo financijsku potporu. Zalaže se za osnivanje neovisnih i fleksibilnih centara izvrsnosti koji bi se bavili požarima, uključujući šumare, poljoprivrednike i stručnjake za planiranje prostora, umjesto da se sve odluke prepuštaju službama civilne zaštite.
Kao primjer vrijednosti prevencije navodi Njemačku, koja godišnje troši oko 30 milijuna eura na gašenje ponavljajućih požara na zagađenim područjima. Kada bi se samo jedan takav požar prepolovio, oslobodilo bi se 15 milijuna eura – dovoljno za financiranje ozbiljnih preventivnih mjera.
"Teško je to objasniti", priznaje Held, "jer je jedno novac za odgovor na katastrofu, a drugo je taj novac preusmjeriti u prevenciju."
