Očekuje se da će Trump početi dan govorom pred okupljenim izaslanicima, nakon čega slijede sastanci s najmanje 11 svjetskih čelnika, bilateralno ili u skupinama. Sadržaj njegova ovogodišnjeg govora nije poznat, ali Trump je prošle godine izazvao burne reakcije svojim borbenim govorom u kojem je ustvrdio da njihove zemlje "odlaze kvragu" zbog, među ostalim, klimatske politike i masovnih migracija.
Kasnije tijekom dana Trump će se sastati s britanskim premijerom Andyjem Burnhamom, ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim, privremenom čelnicom Venezuele Delcy Rodriguez, danskom premijerkom Mette Frederiksen, premijerom Grenlanda Jens-Frederikom Nielsenom te predstavnicima zaljevskih država - Ujedinjenih Arapskih Emirata, Saudijske Arabije, Omana, Bahreina, Kuvajta i Katara.
U večernjim satima mogao bi se, makar nakratko, sastati s još desecima čelnika tijekom prijema za državne čelnike. Trump se u ponedjeljak sastao s francuskim predsjednikom Emmanuelom Macronom. Moguće su i naknadne izmjene njegova rasporeda za utorak, piše Reuters.
Dugačak popis sastanaka sa stranim čelnicima odražava usmjerenost američkog predsjednika na vanjsku politiku tijekom njegova drugog mandata, u kojem je pokrenuo više ratova, doveo u pitanje dugogodišnja savezništva, prijetio saveznicima invazijom i pokušao posredovati u rješavanju više od desetak sukoba, uz promjenjiv uspjeh.
Rat SAD-a i Izraela protiv Irana imao je osobito snažne posljedice: izazvao je rast cijena goriva na globalnoj razini, srozao Trumpovu popularnost i stvorio izazove za republikance koji se natječu na izborima za Kongres u studenome.
Anketa agencija Reuters i Ipsos, provedena u ponedjeljak, pokazala je da je Trumpova popularnost pala na rekordno niskih 32 posto jer su njegovi stranački kolege republikanci postali nezadovoljni načinom na koji se nosi s rastućim troškovima života.
Među sastancima koji će privući veliku pozornost bit će i susret sa sedam čelnika iz Zaljeva - mnogi od njih zabrinuti su zbog nedavnog napredovanja hutista koje podupire Iran, a koji su zauzeli golema područja Jemena, napali američkog saveznika Saudijsku Arabiju i ugrozili plovidbu kroz strateški važan tjesnac Bab-el-Mandeb.
Politički saveznici i protivnici pomno će pratiti i prvi Trumpov susret s Rodriguez, koja je došla na vlast uz blagoslov Trumpove administracije nakon što su američke snage u siječnju privele predsjednika Nicolása Madura i odvele ga u New York kako bi odgovarao za optužbe povezane s krijumčarenjem droge.
Trumpovi saveznici tvrde da SAD surađuje s Rodriguez na otvaranju venezuelskoga naftnog sektora za američka ulaganja, no demokrati i pojedini republikanci smatraju da njegova administracija nije učinila dovoljno kako bi potaknula održavanje novih izbora u toj južnoameričkoj zemlji.
Tijekom sastanka s čelnicima Danske i Grenlanda Trump će potpisati sporazum čiji je cilj povećati američku vojnu prisutnost na otoku, a istodobno ograničiti prisutnost geopolitičkih protivnika. Danski i grenlandski dužnosnici nadaju se da će se tim sporazumom okončati Trumpove prijašnje izjave u kojima je sugerirao da bi mogao silom preuzeti Grenland.
