NOVA TURISTIČKA MAPA
Turisti bježe od 40 stupnjeva: "Coolcation" postaje novi hit europskih odmora
(Arhiva Glasa Istre)
EKSTREMNI toplinski valovi diljem Europe potiču sve veći broj turista da ovog ljeta preskoče uobičajene mediteranske destinacije i odmor potraže u hladnijim krajevima. Taj trend, nazvan 'coolcation', postavlja pitanje je li riječ o prolaznoj reakciji ili početku dugoročne promjene u navikama putnika, piše Euronews, a prenosi Index.hr.
S ljetnim temperaturama koje se u južnoj Europi redovito penju do 40 °C, odmor u svježijim klimatskim zonama postaje sve privlačniji. Iskustva s terena to potvrđuju. Terje Viblom Pedersen, vodič u jugoistočnoj Švedskoj, kaže kako mu posjetitelji često govore da su stigli bježeći od vrućina s juga kontinenta. Privlače ih dnevne temperature koje ne prelaze 30 °C, morski povjetarac i osjetno manje gužve.
Daniel i Florence Gastaldi, francuski turisti iz Marseillea, potvrdili su to tijekom posjeta starom gradu u Stockholmu. "Dobro je što smo pobjegli od toplinskog vala. Sretni smo što smo pronašli niže temperature", rekao je par koji je nedavno otišao u mirovinu.
Podaci potvrđuju zaokret prema sjeveru
Trend odmora u hladnijim krajevima jača već nekoliko godina, no čini se da je u 2026. dosegnuo vrhunac. Istraživanja agencija Mabrian i Data Appeal pokazuju da raste privlačnost sjevernih regija poput južne Finske i norveškog Vestlanda. Putnici također sve češće biraju sjeverne dijelove južnijih zemalja, primjerice Galiciju u Španjolskoj, Trentino-Alto Adige u Italiji te Normandiju i Elzas u Francuskoj.
Na francuskoj verziji stranice Hotels.com, broj pretraga za smještaj u Kopenhagenu porastao je za 246 posto otkako je u svibnju Francusku zahvatio prvi toplinski val. Istovremeno su pretrage za Dublin skočile za 151 posto. Jonna Robertson, savjetnica u njujorškoj agenciji Fora Travel, primjećuje isti fenomen i u Sjedinjenim Državama, koje se također suočavaju s ekstremnim temperaturama.
Robertson, koja je i osnivačica platforme Coolcation Adventures, navodi konkretne brojke. "U Oslu je broj rezervacija porastao za 154 posto u odnosu na prošlu godinu, dok Helsinki bilježi rast od 124 posto. Ovi podaci mi govore da putnici aktivno traže alternative tradicionalnim ljetnim odredištima", ističe ona. Uz to, turistički stručnjaci u Francuskoj bilježe i sve veću ljetnu popularnost planinskih odmarališta.
"Razlog je taj što na većim nadmorskim visinama temperature navečer i noću znatno padaju, što boravak čini puno ugodnijim", objašnjava Jean-Pascal Chopard, voditelj turističke zajednice za planinsku regiju Jura.
Jug Europe ipak ostaje dominantan
Postavlja se pitanje hoće li ovaj trend doista promijeniti geografiju međunarodnog turizma. Stručnjaci upozoravaju da na izbor putnika utječe niz faktora, a cijena je jedan od ključnih. Južna Europa, tradicionalno cjenovno pristupačnija od sjevera, i dalje čvrsto drži vrh ljestvice najpopularnijih odredišta.
Švedski profesor i stručnjak za turizam Stefan Gossling za AFP je izjavio da sve europske zemlje bilježe rast dolazaka i da ne postoji jasan trend koji bi se mogao povezati isključivo s vrućinama. "Temperatura je samo jedan od faktora koje ljudi uzimaju u obzir pri planiranju odmora. Tu su i brojni drugi elementi. Italija i Danska se ne mogu usporediti po kulturi, okolišu ili cijenama. Zbog svega toga ljudi ne mijenjaju lako destinacije ako već imaju svoje favorite", pojasnio je.
S tom se ocjenom slažu i u norveškoj turističkoj zajednici. Njihove nedavne ankete pokazuju da otprilike svaki peti strani turist navodi hladnije ljetne temperature kao jedan od razloga za odabir Norveške.
Moguća promjena sezone, a ne destinacije
Ipak, ističu da je klima samo jedan od faktora koji utječu na odluku. Sigurnost, priroda, dostupnost, zrakoplovne linije i tečaj valuta također imaju važnu ulogu, a mediteranske zemlje posjeduju izuzetno razvijenu turističku infrastrukturu.
Popularnost toplijih krajeva potvrđuju i brojke. Grčka i Španjolska prošle su godine zabilježile najbolje turističke sezone u povijesti. U Španjolskoj je, prema podacima organizacije Exceltur, potrošnja domaćih i stranih turista u drugom tromjesečju 2026. već porasla za više od osam posto.
Jonna Robertson iz agencije Fora smatra da je izglednija sezonska preraspodjela putovanja, a ne trajni odlazak s Mediterana. Prema njezinoj procjeni, putovanja u toplije zemlje mogla bi se sve više prebacivati na proljeće ili jesen. Time bi se izbjegle i velike gužve i iscrpljujuće temperature.
