Sjedinjene Države će "prilično brzo izaći iz Irana" i mogle bi se vratiti za "ciljane udare" ako bude potrebno, rekao je predsjednik Donald Trump za Reuters u srijedu, nekoliko sati prije nego što treba održati govor naciji o ratu u udarnom terminu.

S obzirom na to da je sukob u petom tjednu i da je Trump pod pritiskom za povlačenje usred rastućih cijena benzina, predsjednik je zakazao govor u 21 sat po istočnoameričkom vremenu (03:00 CET) kako bi raspravljao o daljnjim koracima. Njegov govor završit će dan koji je započeo Trumpovim povijesnim posjetom Vrhovnom sudu.

Gađenje prema NATO-u

Trump je u telefonskom intervjuu za Reuters rekao da će jedan od elemenata njegovog govora biti izražavanje gađenja prema NATO-u zbog onoga što smatra nedostatkom podrške saveza američkim ciljevima u Iranu.

Transatlantski raskol u Trumpovom drugom mandatu produbio se nakon što su europski saveznici odbili njegov zahtjev da pomognu u održavanju sigurnog prolaza za promet nafte kroz Hormuški tjesnac.

Rekao je da "apsolutno" razmatra povlačenje Sjedinjenih Država iz NATO-a, ugovorne organizacije koju je američki Senat ratificirao 1949. godine. Trump je u prošlosti koketirao s povlačenjem i uspješno je vršio pritisak na članice NATO-a da povećaju svoje obrambene troškove.

"Nisu bili prijatelji kada su nam bili potrebni", rekao je Trump. "Nikada ih nismo puno tražili… to je jednosmjerna ulica."

Trump i njegovi visoki dužnosnici ponudili su razne vremenske rokove za završetak rata. U utorak je rekao da bi SAD mogao završiti svoju vojnu kampanju protiv Irana u roku od dva do tri tjedna.

U intervjuu za Reuters odbio je dati vremenski okvir.

"Ne mogu vam točno reći… prilično brzo ćemo izaći", rekao je, dodajući da će se, nakon što se postigne izlazak SAD-a, "vratiti kako bismo izvršili ciljane udare" na iranske ciljeve po potrebi.

"Dobili smo promjenu režima"

Trumpov rat se proširio Bliskim istokom, uzrokujući smrt tisuće ljudi i vrtoglavi porast cijena energije koji je potaknuo strah od globalne inflacije.

Dvije trećine Amerikanaca vjeruje da bi SAD trebale raditi na brzom okončanju svog sudjelovanja u iranskom ratu, čak i ako to znači da neće postići ciljeve koje je postavila Trumpova administracija, pokazala je anketa Reutersa/Ipsosa provedena od petka do nedjelje.

Trump je rekao da se nada sporazumu s Iranom nakon što je u prvom valu zračnih napada ubijen vrhovni vođa ajatolah Ali Hamnei. Ubijen je i niz drugih visokih iranskih dužnosnika.

Mojtaba Hamnei zamijenio je svog oca na mjestu iranskog vrhovnog vođe; SAD su izjavile da vjeruju da je ranjen i vjerojatno unakažen. Predsjednik i ministar vanjskih poslova zemlje ostali su isti kao i prije sukoba.

Trump je rekao da iransko vodstvo sada čine "potpuno drugačiji ljudi".

„Nisam trebao promjenu režima, ali smo je dobili zbog žrtava rata. Dobili smo je. Dakle, imamo promjenu režima i glavna stvar koju imamo je da neće imati nuklearno oružje", rekao je Trump, dodajući: „Niti ga žele."

Bijela kuća izjavila je da su u tijeku zakulisni pregovori s Iranom, što Teheran poriče. Izvor upoznat s tim pitanjem rekao je da je potpredsjednik JD Vance razgovarao s posrednicima iz Pakistana o sukobu tek u utorak.

Na Trumpovu uputu, Vance je privatno signalizirao da je Trump otvoren za primirje sve dok se ispune određeni američki zahtjevi, rekao je izvor Reutersu u srijedu.

„Imali smo potpunu promjenu režima", rekao je Trump. „Imamo vrlo dobru šansu da ćemo postići dogovor jer više ne žele da ih se napada."

Što s iranskim nuklearnim ambicijama?

Trump je rekao da je primarni cilj pokretanja rata bio spriječiti Iran da razvije nuklearno oružje.

Gotovo polovica iranskog urana obogaćenog do 60% čistoće, što je korak od razine za oružje, bila je pohranjena u tunelskom kompleksu u Isfahanu i vjerojatno je još uvijek tamo, rekao je ranije ovog mjeseca šef UN-ovog nuklearnog nadzornog tijela Rafael Grossi.

Tunelski kompleks je jedina meta koja, čini se, nije teško oštećena u napadima Izraela i SAD-a na iranska nuklearna postrojenja prošlog lipnja.

Trump je, međutim, rekao da je cilj sprječavanja nuklearnog oružja postignut.

O obogaćenom uranu Trump je rekao: "To je tako daleko pod zemljom, to me ne zanima."

"Uvijek ćemo to pratiti putem satelita", dodao je.

Rekao je da Iran sada "nesposoban" razviti oružje.

Iran dugo niječe da želi razviti nuklearno oružje i tvrdi da je njegov nuklearni program mirnodopski.

Međunarodna agencija za atomsku energiju procjenjuje da je Iran, kada je Izrael pokrenuo svoje prve napade u lipnju, imao 440,9 kg uranija od 60%. Prema mjerilu IAEA, ako se dodatno obogati, to bi osiguralo eksploziv potreban za 10 nuklearnih bombi.

Povezane vijesti

• Svećenik napade Izraela i SAD-a na Iran nazvao agresijom i upozorio na kontradikcije oko razloga vojne akcije
• Europa povlači crtu: Francuska i Italija odbile sudjelovati u operacijama protiv Irana
• Trump najavio brzo povlačenje iz Irana, ali ostavlja otvorena vrata za nove udare i čak izlazak iz NATO-a