(Photo by hoch3fotografie on Unsplash)
Njemački ministar vanjskih poslova je u četvrtak rekao da do priznanja palestinske države treba doći tek na kraju pregovora o rješenju dviju država, no da će Berlin odgovoriti na bilo kakve unilateralne postupke, reagiravši na "prijetnje" nekih izraelskih ministara "o aneksiji".
Johann Wadephul je priopćenje objavio prije svog putovanja u Izrael i palestinske teritorije, koje je Berlin opisao kao misiju radi utvrđivanja činjenica usred povećanih zabrinutosti zbog gladi u Gazi.
Njegovi komentari predstavljaju dosad najstrože njemačko upozorenje upućeno Izraelu dok zapadne zemlje povećavaju pritisak na Tel Aviv.
Velika Britanija, Kanada i Francuska su proteklih tjedana naznačile spremnost da na Općoj skupštini Ujedinjenih naroda ovog rujna priznaju palestinsku državu u sklopu teritorija koji je Izrael okupirao.
Međutim, kritičari tvrde da je njemački pristup i dalje uglavnom oprezan te da je oblikovan osjećajem krivnje zbog holokausta i utjecajnim, proizraelskim medijskim krugovima, što umanjuje sposobnost zapada da značajno pritisne Izrael.
Wadephul je u svom priopćenju ponovio stav Njemačke da se održivo rješenje rata u Gazi može postići jedino dogovorom o dvjema državama, odnosno palestinskoj državi koja će u miru postojati pored Izraela.
"U svjetlu otvorenih prijetnji o aneksiji koje dolaze iz dijela izraelske vlade, sve veći broj zemalja, uključujući mnoge u Europi, sada je spreman priznati palestinsku državu čak i bez prethodnog pregovaračkog procesa. Regija i bliskoistočni mirovni proces su stoga na prekretnici", poručio je Wadephul.
"Taj proces mora sada započeti. Dođe li do unilateralnih koraka, Njemačka će biti primorana odgovoriti", dodao je.
Koalicija izraelskog premijera Benjamina Netanyahua uključuje dvije krajnje desne stranke koje pozivaju na izravno osvajanje Gaze i ponovnog uspostavljanja židovskih naselja tamo. Dva viša ministra u vladi su u četvrtak također izrazila podršku za aneksijom Zapadne obale koja je pod izraelskom okupacijom.
Broj poginulih u gotovo dvije godine dugom ratu u Gazi između Izraela i palestinske militante skupine Hamas je ovog tjedna prešao 60.000. Sve veći broj civila umire ili od gladi ili pothranjenosti, tvrde zdravstvene vlasti u Gazi, pri čemu fotografije gladne djece šokiraju svijet i intenziviraju kritike na račun Izrael zbog njegovog ograničavanja ulaska humanitarne pomoći u enklavu.
Njemačka je uz Sjedinjene Države dugo ostala jedna od najodanijih izraelskih saveznika i najvećih dobavljača oružja.
Njemački dužnosnici kažu da je njihov pristup prema Izraelu oblikovan posebnom odgovornošću koja proizlazi iz nasljeđa nacističkog holokausta. Tvrde da znatno više mogu postići neslužbenim diplomatskim kanalima doli javnim priopćenjima.
Axel Springer, najveća medijska grupacija u Njemačkoj koja je vlasnik najprodavanije dnevnika Bilda, ali i drugih listova poput Welta i Politica, u svojim ključnim načelima sadrži odredbu koja nju i njezine zaposlenike obvezuju na proizraelsku uredničku politiku.
Primjerice, Bild je u četvrtak objavio članak u kojem kritizira "kampanju o gladi" protiv Izraela te poteze zapadnih zemalja da povećaju pritisak na zemlju, za što je list rekao da je produžilo rat u Gazi ohrabrivši Hamas da napusti pregovore o primirju. Novine su pohvalile Njemačku što to nije učinila.
Drugi Bildov članak u četvrtak je kritizirao "kampanju radi moralnog uništenja Izraela".
Kancelar Friedrich Merz je već dugo proizraelski orijentiran. U veljači je rekao da će pronaći način da Netanyahu posjeti Njemačku, a da ga se pritom ne uhiti na temelju naloga Međunarodnog kaznenog suda.
No, ton se proteklih tjedana promijenio u Berlinu zajedno s promjenom javnog mnijenja. Rezultati ankete objavljeni 4. lipnja pokazali su da 63 posto Nijemaca misli da je izraelska vojna kampanja u Gazi otišla predaleko.
Merz je u ponedjeljak kazao da su sada na stolu koraci poput suspendiranja sporazuma koji uređuje odnose Europske unije s Izraelom kako bi se povećao pritisak na zemlju zbog "katastrofalne" situacije u Gazi.
Europska komisija preporučila je u ponedjeljak djelomičnu obustavu sudjelovanja Izraela u programu financiranja istraživanja Horizon Europe, no prijedlog još uvijek nema dovoljnu podršku da bi bio usvojen, pri čemu je osobito podrška utjecajne Njemačke neizvjesna.