SIGURNOSNa KONFERENCIJA U MÜNCHENU
Kako se suprotstaviti svim ugrozama za mir u svijetu i izbjeći sukobe velesila, Amerike, Rusije i Kine
Nije dobro stanje ni na jugoistoku Europe gdje Srbija i Kosovo nikako ne mogu postići dogovor, Makedonija je razočarana ponašanjem EU-a, Albanija više nije zemlja koju Zapad bezrezervno podržava, a samo su Hrvatska i Slovenija ispunile očekivanja. BiH životari na način da je održava međunarodna zajednica, ali nema prave vizije što će biti u budućnosti
Dijalog s novim kineskim šefom diplomacije Wangom pokušaj zatopljenja odnosa Pekinga i Washingtona? - državni tajnik SAD-a Antony Blinken (foto: EPA/Anna Szilagyi)
Brojni svjetski državnici, među kojima i hrvatski premijer Andrej Plenković, okupili su se u Münchenu na sigurnosnoj konferenciji koja je održana neposredno pred godišnjicu ruske agresije na Ukrajinu. U München su doputovali Kamala Harris, potpredsjednica Amerike, novi kineski šef diplomacije Wang Yi, francuski predsjednik Emmanuel Macron, njemački kancelar Olaf Scholz i brojni drugi svjetski predsjednici i premijeri. Skup se održava nekoliko dana prije dolaska Joea Bidena u Poljsku gdje će iskazati punu podršku Ukrajini u mjesecima koji dolaze.
Konferenciju je otvorio Volodimir Zelenski još jednim apelom da se pomogne ukrajinskom narodu. U fokusu je konferencije bila ukrajinska kriza i kako se odnositi prema aktualnim događajima u toj zemlji gdje već godinu dana bukti rat. Razgovaralo se i o novoj svjetskoj političkoj arhitekturi koja nije viđena do sada. Također bilo je govora kako se suprotstaviti svim mogućim ugrozama za mir u svijetu te kako izbjeći sukobe između velesila, prije svega Amerike, Rusije i Kine.
Vjera u NATO
Organizatori su pripremili rezultate istraživanja o raspoloženju građana Ukrajine koji pokazuje da većina Ukrajinaca želi živjeti u svijetu koji je oblikovan prema europskim pravilima, a ne američkim.
Nitko ili zanemarujući postotak smatra da je budućnost Ukrajine moguća na način kako je vide Rusi i Kinezi. Istraživanje pokazuje da za razliku od nekih zapadnih kreatora politike koji su skeptični oko daljnje vojne eskalacije i nisu skloni dalje pomagati Ukrajinu kao do sada, Ukrajinci nisu zastrašeni ruskim prijetnjama. Koliko god bila uporaba taktičkog nuklearnog oružja prijetnja, velika većina Ukrajinaca kaže da bi odbili predaju da se i to dogodi.
Ništa osim potpunog ruskog povlačenja s ukrajinskog teritorija, uključujući Krim, nije dovoljno za većinu Ukrajinaca kao prihvatljiv uvjet za prekid vatre. Čak bi i rusko povlačenje s prethodno okupiranih područja bilo neprihvatljivo za većinu Ukrajinaca ako ne uključuje i Krim.
Ovi zanimljivi podaci pokazuju raspoloženje koje sada vlada u Ukrajini pred početak proljetnih ofenziva koje se očekuju iz Rusije.
Ukrajinci smatraju da zapadni partneri moraju početi planirati kako osigurati dugoročnu sigurnost Ukrajine od ruskih napada. Građani Ukrajine duboko su svjesni trajne prijetnje koju Putinova Rusija predstavlja i velikom većinom vjeruju da su im potrebna zapadna sigurnosna jamstva. Još uvijek nije jasno kako bi to moglo izgledati, ali o tome će se sigurno razgovarati na skupu u Münchenu.
Za sada nema govora da će Ukrajina postati članicom NATO-a, iako većina Ukrajinaca vjeruje da će im trebati trajna pomoć vojnog saveza. Većina također strahuje da izvan NATO-a nikada neće biti sigurni što je potkrijepljeno činjenicom da Ukrajinci puno manje vjeruju u EU nego u NATO.
Na skupu u Münchenu raspravljalo se i o različitim vizijama budućeg međunarodnog poretka. Ruska agresija na Ukrajinu promijenila je sve što smo do sada vidjeli i jasno je da se stvara novi poredak.
Dok Rusija želi da se smanji utjecaj Amerike kao vodeće sile svijeta, zapadni svijet ne želi ništa mijenjati osim što želi izolirati Rusiju. Amerika i Kina imaju također mnogo neriješenih problema među kojima su mnogi i na ekonomskom planu, a također prijete da mijenjaju međunarodni poredak. Liberalno-demokratske države pokušavaju smanjiti utjecaj autokratskih režima koji ugrožavaju međunarodni poredak. Zato je dijalog Wanga s američkim državnim tajnikom Antonyjem Blinkenom pobudio i interes, jer se tumači kao pokušaj zatopljenja odnosa Pekinga i Washingtona.
Energetska (ne)ovisnost
Nisu ti problemi samo prisutni u Europi, ima ih napretek i u Africi, Latinskoj Americi i Aziji. Više nego ikada ugrožena su ljudska prava, a zapadni svijet upire prst u Rusiju i Kinu. S druge strane, Peking smatra da to nije točno i da se time vrši pritisak na Kinu koja i dalje bilježi velik ekonomski rast i sada je druga ekonomski najjača zemlja u svijetu, a moguće da postane i prva, što Washingtonu, naravno, ne odgovara.
Nije dobro stanje ni na jugoistoku Europe gdje Srbija i Kosovo nikako ne mogu postići dogovor, Makedonija je razočarana ponašanjem EU-a, Albanija više nije zemlja koju Zapad bezrezervno podržava, a samo su Hrvatska i Slovenija ispunile očekivanja Zapada. BiH životari na način da je održava međunarodna zajednica, ali nema prave vizije što će biti u budućnosti.
Za sada nema govora da se zemlja raspadne, kao što to priželjkuje Milorad Dodik, ali BiH nije zemlja koja na ovakav način dugo može funkcionirati. Toga su svjesni svjetski državnici, ali sve se stavlja pod tepih i pokušava održati status quo.
Na konferenciji u Münchenu bilo je govora i o stalnim prijetnjama korištenja nuklearnog oružja. Sjeverna Koreja i Iran predstavljaju vlastite izazove nuklearnom projektu, nuklearnog oružja je sve više a kontrola praktički nikakva.
Zbog svega toga odgovornost današnjih političara mnogo je veća nego ikad do sada od Drugog svjetskog rata. Münchenska konferencija uvijek je do sada otvarala te vruće teme, a u ovoj situaciji je posebno zanimljivo vidjeti hoće li se moći postići neki konkretan dogovor.
Na konferenciji se razgovaralo i o energetskoj sigurnosti i bilo je postavljeno pitanje kakvi su ekonomski i geopolitički učinci energetskog ratovanja svjetskih velesila i kako će se prekid energetskih veza između Rusije i Europe odraziti na globalne tokove trgovine fosilnim gorivom.
Hoće li prelazak na obnovljive izvore energije omogućiti liberalnim demokracijama da se odviknu od energetske ovisnosti o autoritarnim silama. Također bilo je govora kako utrka za tehnologije čiste energije utječe na šire geopolitičko natjecanje između Kine i Amerike i njihovih partnera.
Moskovsko naoružavanje i napad na Ukrajinu razbilo je percepciju Rusije kao pouzdanog energetskog partnera. Učinci valova koji su pokrenuti dovode do toga da zapadni svijet užurbano traži nove izvore energije i nove zemlje koje će im isporučiti energiju. Sve to otvara brojna pitanja koja još uvijek nemaju odgovor.
A nema govora da se može vratiti na staro gdje se europski napredak temeljio na jeftinijoj energije koja je dolazila iz Rusije. Iako je Josep Borrell, visoki predstavnik EU-a za vanjske poslove i sigurnosnu politiku, nedavno je rekao da je privid da je ruski plin bio jeftin, pristupačan, siguran i stabilan. Događaji u Ukrajini pokazali su suprotno.
Ponašanje Indije
Zapadni političari su došli u München na sigurnosnu konferenciju s pretpostavkama da je rat protiv Ukrajine otvorio ključna pitanja međunarodnog poretka, jer su jednu demokratsku zemlju napali autokratski revizionisti.
Oni smatraju da Rusija i Kina promoviraju verziju međunarodnog poretka u kojoj su interesi autokratskih vođa ispred liberalno-demokratskih vrijednosti. Rusija, a na neki način i Kina, vide današnji svijet drukčije nego Washington ili Bruxelles i pokušavaju stvoriti saveze koji bi na neki način dali odgovor, kako oni kažu, na želju Zapada da dominira svijetom. Vrlo je zanimljivo ponašanje Indije koja je sve sklonija Rusiji i Kini, a u budućnosti bit će sigurno ekonomski još jača.
Nikada izazovi za svijet nisu bili veći nego što su to sada, kao što je rizik za budućnost svijeta danas tema broj jedan kojom se bavila i sigurnosna konferencija. Nikada takvi skupovi nisu dali sve odgovore, ali više nego inače potrebno je razgovarati oko gorućih tema za čovječanstvo.
Povezane vijesti
Podijeli: Facebook Twiter
