(Snimio Roberto Car)
Među zaslužnim sportašima i sportskim djelatnicima koji su dobili Nagradu za vrhunska dostignuća u razvoju pulskog sporta od strane Sportskog saveza Grada Pule je i trener Šahovskog kluba Pula Veselin Ilić. Dugogodišnji trener pulskih kadeta i kadetkinja, s kojima je u više navrata osvojio naslove prvaka Hrvatske u pojedinačnoj i ekipnoj konkurenciji.
- U kontakt sa šahom sam došao vrlo rano, naučio sam igrati još kao klinac. Potom sam se okrenuo drugim sportovima i onda sam slučajno došao u šahovski klub. Tu je bio moj prijatelj Nenad Ferčec koji je dolazio igrati košarku u Pattinaggio, pozvao me da dođem u klub, pristao sam i vrlo se brzo zaljubio u šah.
(Snimio Roberto Car)
Kad te obuzme, gotovo je - otkrio je kako je košarkašku loptu zamijenio šahovskim figurama. - To je bilo kad sam imao 21 godinu. U početku je bio čisti entuzijazam, ali nakon 7-8 godina počeo sam pobjeđivati jake suparnike i osvajati turnire. Igrao sam i finale Kupa Hrvatske. Već se tada pročulo za mene. Samo što u ono vrijeme nije bilo rankinga, tako da su mi dobri rezultati bili uzalud. Želio sam nastaviti igrati, ali onda je počeo rat i sve je stalo.
Stao je on s aktivnim igranjem, a stala je i Pula kao grad šaha.
- Zbog rata smo »izvisili« s našim svjetskim turnirom. Malo je poznato da Pula drži svjetski rekord po broju sudionika na šahovskom turniru. Više od 3.500 igrača nastupalo je na pulskom turniru koji se održavao na Verudeli 1987. i 1988. godine. Bilo je toliko šahista, i još toliko njihove pratnje, da su morali biti smješteni i u Medulinu jer u hotelima na Verudeli nije bilo dovoljno mjesta. U to je vrijeme Pula baš bila šahovski grad. Gdje god bi se išlo, samo se pričalo o šahu. Osim toga, Pula je bila i domaćin velikih šahovskih natjecanja. Ugostili smo i Europsko prvenstvo kojem je predsjednik Franjo Tuđman bio pokrovitelj, a bili smo i domaćini polufinala pojedinačnog Svjetskog prvenstva. Bio je to Međuzonski turnir.
U Puli je boravilo jako puno velikih igrača, među njima i top 10 igrača. Recimo, danas pokojni Englez Anthony Miles je bio treći igrač svijeta, a njegov sunarodnjak Nigel Short je bio svjetski viceprvak. Malo je falilo da u Pulu dovedemo i svjetskog prvaka Magnusa Carlsena. Sestra mu je dolazila u Pulu pa smo preko nje stupili u kontakt s njim, ali bio je prebukiran. Ti šahovski velikani su mi govorili da im nigdje nije bilo tako lijepo kao u Puli, a igrali su po cijelom svijetu. Dvorana u Histriji je bila izvrsna, potom okolina, plaže, šetnice, suport, uživali su u toj ljepoti.
Nakon uloge igrača, Ilić se prihvatio trenerskog posla.
- I to je krenulo sticajem okolnosti. U 90-ima se sve nekako razvodnilo, u klubu nije imao tko da se prihvati trenerske uloge pa sam to preuzeo na sebe. Kako sam ostao trener, ne znam niti sam. Nisam mislio da ću biti toliko dugo u toj ulozi - nastavio je Ilić. - Međutim, odmah su krenuli uspjesi na državnim prvenstvima, i ekipno i pojedinačno. Cure su tri puta bile kadetske prvakinje države, što nije lako jer su drugi centri puno veći i jači od nas. Osim toga, drugi klubovi se još pojačaju iz drugog kluba, što mi ne možemo napraviti. Tako da je to što su naše kadetkinje tri puta osvojile naslov bio podvig. Potom su to 2019. uspjeli i kadeti u vrlo jakoj konkurencji.
Nažalost, prvi razred srednje škole je kritičan, tada ih počnu zanimati razne druge stvari i šah pada u drugi plan. Imali smo jednog igrača, Dina Lovrića, koji je mogao napraviti veliku karijeru, ali je zbog bolesti već s 13 godina prestao igrati. A bio je strah i trepet u Hrvatskoj. On je s 11 godina osvojio četvrto mjesto na seniorskom prvenstvu Hrvatske u konkurenciji 40 igrača. Velika šteta. Da bi se uspjelo u šahu, treba uložiti jako puno truda. Uvijek ima talenata, ali svakih 7-8 osam godina dođe top generacija. To je kao neko pravilo i u ostalim sportovima. Nažalost, do seniora ih dođe sve manje. U prvom srednjem ih počne više zanimati društvo, studij. ŠK Pula uvijek jednako gleda na šah i uspjeh u školi. Uspjeh u školi je bio pretpostavka da se možete baviti šahom. Preko tisuću djece je u 30 godina prošlo kroz klub i velika većina njih bili su odlikaši. Šah popravlja koncentraciju i stvara radne navike, ujedno naučite poštovati suparnika. Borite se, ali nakon meča ste prjatelji. Kad god sretnem bivše učenike i roditelje, to su srdačni razgovori. Sjećanja na nezaboravne trenutke. Kad te pamte po dobrom, to je veliko zadovoljstvo.
Uvijek se postavlja pitanje da li je danas u svijetu informatike lakše ili teže uspjeti u šahu u odnosu na vrijeme kad se literatura teže nalazila.
- Nije niti lakše, niti teže. Sve ima svoje minuse i plusove. Kompjuteri ubrzaju neke stvari, ali nema više kreativnosti. Nema onih ideja velikana kao ranije. Poput Amerikanca Bobbyja Fischera.
ŠK Pula i danas nastavlja s uspjesima u svim konkurencijama.
- Mi i sad igramo u Prvoj ligi i jedan smo od najstabilnijih klubova u Hrvatskoj. Neki bljesnu pa nestanu, dok smo mi stabilni u svim kategorijama. Imamo igrače u rasponu od 5 do 94 godine. Igramo, jer bez igre, uzalud vam treninzi. Danas se možemo pohvaliti da Luka Karlović i Andrej Stojković opet idu na Europsko kadetsko prvenstvo. Nenad Ferčec je, pak, branio boje Hrvatske na šahovskoj olimpijadi i bio je seniorski viceprvak Hrvatske. Šah traži jako puno ako želiš doći na vrh. Problem je što djeca danas imaju pet aktivnosti u isto vrijeme. Informatika, jezik, sport, teško je sve to uskladiti - zaključio je Ilić.
Veselin Ilić bio je aktivan i u drugim sportovima.
- Rođen sam 26. studenog 1960. u Puli i oduvijek me sport jako zanimao. Osim šahom, bavio sam se nogometom i košarkom. S nekih osam godina sam igrao za Istru i čak smo igrali predigru kvalifikacijskom susretu za ulazak u Drugu ligu između Istre i Maribora.
Mnogi Ilića poznaju i kao vrsnog haklera iz Pattinaggija.
- Ranko Žeravica je zbog mene dolazio u Pulu, čak me stavio na popis igrača za košarkašku akademiju koja se održavala na Verudeli. Mi koji smo tada haklali smo osnovali klub, zvao se Nova Veruda i u ligi smo imali sve pobjede te smo trebali ući u Hrvatsku ligu. Čak smo i Puljanku tada pobjeđivali. Međutim, nisu nas pratili, nismo mogli dobiti termine u Pattinaggiju, tako da nismo ušli u viši rang i sve je stalo. Okrenuo sam se šahu.
Ilić je bio i autor šahovske stranice koja je godinama izlazila u Glasu Istre.
- Bilo je lijepo, promocija šaha. Svi mladi igrači su imali svoj kutak u novinama. Napravio sam i puno intervjua s poznatim šahistima. Čak i s predsjednikom FIDE. Upoznao sam tako veliki broj igrača. Zanimljivo, kad sam rekao da bi radio razgovor za novine, svi bi rekli da može. I bilo je čitano.