"Sport e guerra fredda in Venezia Giulia 1945-1954" (Sport i hladni rat u Julijskoj Krajini 1945.-1954.)Važno stručno djelo uz pregršt podataka

"Sport e guerra fredda in Venezia Giulia 1945-1954" (Sport i hladni rat u Julijskoj Krajini 1945.-1954.) naziv je knjige Alberta Zanettija Lorenzettija koja je objavljena u izdanju rovinjskog Centra za povijesne istraživanja i koja je krajem tjedna tu i predstavljena.

Kako su rekli predstavljači Rino Cigui i Raul Marsetič, s Lorenzettijem su započeli suradnju još 2002. godine s izdanjem knjige "Olympia giuliano-dalmata".

Specifično stanje

- Julijska krajina se u godinama od 1945. do 1954., a posebno Trst, našla u specifičnom stanju budući da je postala svojevrsni 'laboratorij' za sport i politiku u kojem su se odvijali sasvim osobiti događaji. Iako spoj sporta i politike zasigurno nije bila novost, jer već krajem 19. stoljeća su se stvorile u Europi situacije u kojima je bavljenje sportom bilo usmjereno na prihvaćanje preciznih političkih i nacionalističkih ideala, okolnosti koje su nastale nakon završetka Drugog svjetskog rata dovele su Julijsku krajinu u središte međunarodnih napetosti, s neizbježnim posljedicama i kod sportskih aktivnosti, naglasili su Cigui i Marsetič.

Prva procjena onoga što se dogodilo u svibnju 1945., kada još nisu postojale sportske udruge i klubovi, svjedoči da se veliki dio sportaša – bez obzira na njihovu natjecateljsku vrijednost – želio natjecati čim bi se stvorili uvjeti te nije bilo važno s kojim protivnikom. Atletičari i nogometaši su se ubrzo pojavili na igralištima i na atletskim borilištima unatoč općoj dezorijentiranosti i nedostatku organiziranih sportskih vlasti.

- Također se sport koristio za poboljšanje odnosa između vojnih vlasti i civilnog stanovništva kroz organizaciju natjecateljskih manifestacija, a nakon toga je uslijedilo iskorištavanje sporta kao propagandnog sredstva za političke ciljeve. Takvo iskorištavanje nije bilo nepoželjno za sve sudionike jer su, u periodu od nekoliko godina, stizala financijska sredstva za plodonosno područje sporta. Ekonomska podrška je iz političkih razloga dolazila iz Italije i Jugoslavije te je omogućila sportašima Julijske krajine, a pogotovo Tršćanima, do dožive nekoliko uspješnih sezona za vrhunski sport i promotivne djelatnosti. Međutim, već tijekom 1949. potpore su značajno smanjene. Poslijeratna zbivanja pokazala su mogućnosti koje sportska djelatnost može imati u podjelama, odnosno u zbližavanju. Primjeri tomu su nastanak Saveza organizacija fizičke kulture (U.C.E.F.), stvoren i s namjerom suprotstavljanja Talijanskom olimpijskom komitetu (C.O.N.I.), epizoda u Pierisu tijekom biciklističke utrke Giro d'Italia 1946., kada je pucano na sudionike, sudjelovanje nogometnog kluba "Amatori Ponziana" u Prvoj jugoslavenskoj ligi te teniski susret Milano-Zagreb, u biti je bio susret između Italije i Jugoslavije, koji je u siječnju 1948. označio važnu epizodu u smirivanju odnosa između dviju država, i u kojem je Fijuman Gianni Cucelli odigrao važnu ulogu, vele organizatori predstavljanja knjige.

Razne situacije

Saznajemo tako da postoje slučajevi sportaša koji su pretrpjeli posljedice povijesnih događaja – prije svega egzodus iz Julijske krajine i Dalmacije – ali i primjeri sportaša koji su se dobrovoljno opredijelili za suprotnu stranu kao npr. bacač Danilo Cereali/Žerjal, biciklist Antonio Strain, boksači Arturo Marsi iz Monfalconea i Nello Barbadoro iz Rijeke, košarkaši Tullio Rochlitzer i Ottone Olivieri.

Političko suprotstavljanje stvorilo je jasnu brazdu između dviju sukobljenih strana koja se proširila i na svijet sporta, ali ne uvijek na kruti način. To potvrđuju primjeri nogometaša koji su bili licencirani za Talijanski nogometni savez (FIGC), a bez problema su nastupali za Amatori Ponziana, dok su se hrvači i boksači natjecali istovremeno na državnim prvenstvima Italije i Jugoslavije.

Riječ je, vele predstavljači, o vrlo važnom i stručno napisanom djelu, koje donosi pregršt važnih i zanimljivih podataka.(Vanesa BEGIĆ)