U zadnjih 20 godina iz sjevernog Jadrana eksploatirano je više od 21 milijardu kubika plina na 18 platformi. To je poticaj za daljnje iskorake u istraživanju i eksploataciji ugljikovodika u Hrvatskoj. Sjeverni Jadran ima potencijal za dodatni razvoj i eksploataciju, izjavio je ministar Tomislav Ćorić, istaknuvši ipak da prvo treba čuti što o nekim budućim natječajima za koncesiju istraživanja ugljikovodika kaže struka

"U slijedećih četiri, pet godina imat ćemo značajnu eksploataciju s ovog područja. No, ona ni danas nije malena. Riječ je o 1,1 milijunu kubnih metara dnevno, otprilike 400 milijuna kubnih metara godišnje. To je 15,20 posto domaće potrošnje. Zadnjih nekoliko godina pokrenuli smo nekoliko kampanja za istraživanja eksploatacije ugljikovodika", poručio je jučer ministar zaštite okoliša i energetike Tomislav Ćorić prilikom posjete platformama Ivana A i K, 30-ak nautičkih milja od Pule, gdje je INA proslavila 20. godišnjicu proizvodnje prirodnog plina na Jadranu.

U društvu predsjednika Uprave Ine Sándorom Fasimonom i predsjednika Agencije za ugljikovodike Marijanom Krpanom, Ćorić je obišao cijelo postrojenje prve plinske platforme na Sjevernom Jadranu, upoznavši se pritom s proizvodnim procesima i radnim navikama i uvjetima zaposlenika. Ministar je istaknuo da je pri eksploataciji plina utjecaj na okolinu minimalan, ali i da se istraživanja i eksploatacija ugljikovodika provode sukladno najvišim sigurnosnim i standardima zaštite okoliša. 

Uspješni projekti

- U zadnjih 20 godina iz sjevernog Jadrana eksploatirano je više od 21 milijardu kubika plina na 18 platformi. To je poticaj za daljnje iskorake u istraživanju i eksploataciji ugljikovodika u Hrvatskoj. Sjeverni Jadran ima potencijal za dodatni razvoj i eksploataciju, izjavio je Ćorić istaknuvši ipak da prvo treba čuti što o nekim budućim natječajima za koncesiju istraživanja ugljikovodika kaže struka. Podsjetio je da je unazad nekoliko godina po tom pitanju otpor javnosti bio velik. Iako su rezerve plina trenutnih bušotina pri kraju, Ćorić smatra da su dovoljne za proizvodnju idućih pet do šest godina.

Također, naglasio je da ovakvi uspješni projekti svjedoče koliko je strateško i odgovorno upravljanje resursima važno, a to, prema njegovim riječima, razvija gospodarstvo i povećava udio domaće proizvodnje.

Krpan je istaknuo da je projekt Sjeverni Jadran jedan od najvećih i najznačajnijih hrvatskih projekata.

- On je tehnološki i konceptualno iznimno zahtjevan. Njime se Hrvatska uvrstila u krug zemalja koje posjeduju znanja i tehnologije za odobalnu proizvodnju ugljikovodika, pojasnio je Krpan, dok je Fasimon rekao da su sjevernojadranska plinska polja izuzetno bitna za poslovanje INA-e, kao i za cjelokupni energetski sustav Hrvatske.

Odgovarajući na novinarski upit što građani mogu očekivati po pitanju cijene plina, koju država može regulirati samo još narednu godinu, Ćorić je kazao da je u ovom trenutku cijena vrlo povoljna u odnosu na razdoblje prije godinu dana.

- Ono što veseli je činjenica da neki svjetski ekonomi povećavaju svoju proizvodnju, a to utječe na pad cijena. Ukoliko se taj trend nastavi, držim da naši građani neće značajnije osjetiti povećanje cijena 2021. godine, poručio je Ćorić.

Upitan kad će INA u potpunosti prijeći u hrvatske ruke, Ćorić je komentirao da je platforma Ivana A pokazatelj da INA, neovisno o činjenici što predstavlja zajedničku kompaniju mađarskog MOL-a i Republike Hrvatske, dobro odrađuje svoj posao.

- Mi smo prije nekoliko mjeseci odabrali konzultante. Oni polako ulaze u INA-u i započinju svoj posao evaluacije poslovanja, odnosno određivanje cijene INA-e. Vjerujem da će taj posao odraditi do proljeća i da ćemo tada imati cijenu koju će Hrvatska strana ponuditi Mađarskoj, rekao je ministar. 

Potrebe

Što se tiče LNG terminala, Ćorić je poručio da se gradi te da će s radom početi krajem iduće godine. Iako je kazao da će LNG zadovoljiti potrebe hrvatskog tržišta za plinom, poručio je da se ne gradi samo zbog toga, nego da je to projekt koji će pomoći diversifikaciji dobavnih pravaca za Europu.

Razrada sjevernojadranskih plinskih polja započela 1996. godine, kada je INA potpisala sporazum o partnerstvu s talijanskom naftnom kompanijom ENI, osnovavši zajedničku operativno društvo INAgip. Ivana A je, inače, središnja eksploatacijska platforma za sva sjevernojadranska polja, a sa susjednom Ivanom K, takozvanom kompresorskom platformom, gdje plin prolazi kroz postupak dehidracije i komprimiranja, povezana je mostom.

Povezane vijesti

• Jadran dočekuje ZET, Funtana kod Vuteks Sloge
• Istra 1961 u Grabrovnicu, Jadran sa Zadrom, Funtana sa Zagrebom
• MŽNL RIJEKA: Jadran i Rovinj istarske perjanice