(D. MEMEDOVIĆ)
Letovi su ukinuti, putnika nema, ali zračne luke, iako praktički zatvorene, i dalje naplaćuju zakup poslovnih prostora rent-a-car poduzećima, čiji prihod od iznajmljivanja vozila ovisi upravo o frekventnosti zračnog prometa. Zračna luka Pula je svojim zakupcima ponudila dvije opcije: plaćanje najma umanjenog za 50 posto ili sporazumni raskid ugovora i izlazak iz poslovnice. Naši sugovornici koji posluju u pulskoj luci, kao i Rent-a-car koordinacija HUP-a, slažu se da to smanjenje, u ovoj izvanrednoj situaciji uvjetovanoj pandemijom koronavirusa koja je na koljena bacila cijeli turistički sektor, nije dovoljno te traže potpuno oslobađanje od nameta. No vršiteljica dužnosti direktorice pulske zračne luke Nina Vojnić Žagar ponudu smatra i više nego korektnom.
Predsjednik rent-a-car koordinacije HUP-a Mladen Petreski kaže da je prije mjesec dana svim zračnim lukama u Hrvatskoj uputio prijedlog o privremenoj obustavi naplaćivanja najma prostora do povrata komercijalnih letova, kada bi se naplaćivalo u postotnom broju dolazećih putnika u usporedbi s 2019., a ne prema ranijim projekcijama za 2020. No, govori da ta sugestija nije naišla na razumijevanje. Iako su u vlasništvu države, županije i gradova, zračne luke, kaže, odbijaju prihvatiti da će na kraju ove krize one i dalje poslovati, ali da bi to moglo biti puno teže ostvarivo za brojne od njihovih rent-a-car poslovnih partnera. Izuzetak je dubrovačka zračna luka, gdje su cijenu zakupa prostora smanjili za čak 70 posto. Petreski je, ipak, ogledni primjer potražio u susjednoj Sloveniji.
„Zračna luka u Ljubljani je na vlastitu inicijativu zakupcima ponudila 100 posto otpisa najma. Stvar je vrlo ozbiljna. Tražili smo da ovaj teret podijelimo solidarno. U suprotnome nećemo još dugo izdržati bez prihoda. Vladine mjere nam pomažu što se tiče zapošljavanja, ali firme nemaju novca da plaćaju skupe najmove, dok su u potpunosti bez prihoda“, pojašnjava Petreski.
Govori i da nijedna od dvije ponuđene opcije nisu dobra alternativa za rješavanje ove problematike. Izlazak iz prostora, naime, nije realna ponuda jer su tvrtke u svoje poslovnice uložile novac, tamo imaju svoje kompjutere i službene oznake. Osim toga, morale bi uložiti u troškove seljenja, ako sada uopće i mogu pronaći skladište za automobile, računala, stolice, stolove, sjedala za bebe, ukratko, čitav ured. Posebice to vrijedi za rent-a-car poduzeća koja nisu iz grada u kojem posluju, kao što je zadarski Air koji je na koncu bio primoran pristati na 50 posto manji namet u pulskoj zračnoj luci.
„Nadamo se da će nam za svibanj i lipanj, barem dok traje ova kriza, dok putnika nema i avioni ne slijeću, ipak umanjiti cijenu najma na minimalni mogući iznos, ako ne i na nulu. Mi nemamo apsolutno nikakav prihod ni od čega što nam aerodrom inače pruža. Plaćanjem tog najma gubimo prosječne plaće sa svim primanjima za dvoje radnika“, govori voditelj poslovnice tog poduzeća Igor Bilić.
Na raskid ugovora s Pulom se, međutim, odlučila trogirska Nova. Član uprave te tvrtke Rino Pavlov kaže da unatoč prijedlozima s njegove strane i traženju kompromisa s istarskom zračnom lukom, nikako nije uspio pronaći zajednički jezik.
„Ponuda je nerealna s obzirom na situaciju. Morali smo povući drastičan potez. To smo učinili jedino u Puli i Zadru. Te dvije luke su najugroženije jer su bazirane isključivo na sezonski promet“, obrazložio je Pavlov svoju odluku.
Žagar Vojnić je potvrdila da je Zračna luka Pula primila nekoliko dopisa HUP koordinacije na koje se, veli, očitovala.
„Smatramo da u ovom trenutku nije s njihove strane u redu raditi pritisak na zračne luke. Ponuda koju smo im dali je i više nego korektna. Pitam se bi li oni pristali dati vozilo pravnim ili fizičkim osobama na korištenje bez plaćanja naknade za vrijeme izvanredne situacije“, čvrstog je stajališta Žagar Vojnić.
Zanimljivo je ovdje da su, nakon odluke o obustavi javnog prijevoza u cijeloj zemlji, 21. ožujka tvrtke članice HUP- Koordinacija rent a cara obavijestile Stožer civilne zaštite i Krizni stožer RH da u besplatan mjesečni najam daju preko 50 vozila za zdravstveno osoblje diljem Hrvatske.
Vršiteljica dužnosti direktora kaže da su cijene zakupa utvrđene nakon provedenih javnih natječaja. Posljednji su odrađeni u siječnju i veljači ove godine. Navodi i da će se javni natječaji za slobodne prostore ponovno objaviti kad prestane izvanredna situacija te će se na njih opet moći javiti sva poduzeća. Lani je, inače, od agencija i rent-a-careva pulska zračna luka od najma prostora prihodovala 2,3 milijuna kuna.
Boris Žgomba, predsjednik Uprave pulske turističke kompanije Uniline, koja je vlasnik rent-a-car franšize Europcar ,također posluje na aerodromu u Puli, ali i na svim ostalim hrvatskim zračnim lukama, izuzev osječke. Pojašnjava da je s najmodavcima trenutno u fazi pregovaranja.
„Međutim, ne dođe li do nekog zadovoljavajućeg dogovora sa zračnim lukama, koje ne prihvaćaju da nula kuna prihoda, nažalost, mora rezultirati s nula kuna troškova, odnosno ako ne bude razumijevanja, morat ćemo otkazati prostore. Zasad neke već jesmo. Neke i zbog smanjenog prometa kojeg predviđamo. Osim jedne, sve su u vlasništvu države ili županije i trebale bi imati dovoljno interesa da budu partneri u ovoj situaciji. Na kraju krajeva, da se ponašaju na isti način kao i država. Imamo iste interese. Želimo sačuvati djelatnost“, smatra Žgomba.
Obrazlaže i da su se ugovori o najmu sklapali pod uvjetom da je luka otvorena i da ima određen promet. To su uvjeti pod kojima su rent-a-car firme bile spremne dati određen dio novca. No sada, poentira, niti jedna od te dvije nužne okolnosti nisu aktivne.
Na takvu argumentaciju Vojnić Žagar nije ostala dužna. Kaže da je rent-a-car djelatnost na zračnim lukama posebno osjetljiva jer tvrtke u toj branši na javnim natječajima ponude cijene koje su „sve samo ne opravdane“. Točnije, daleko su iznad mogućnosti plaćanja. To, po njezinim riječima, rezultira neplaćanjem zakupnina i tijekom sezone, kada ima priljeva.