PULSKE POPLAVE ODLAZE U POVIJEST
Miletić: Izgradili smo najmoderniju infrastrukturu i godišnje ULAŽEMO VIŠE OD TRI MILIJUNA KUNA KAKO BI PULA BILA BEZ POPLAVA
Arhiva G. I.
U zadnjih desetak godina, uz izgradnju ključnog elementa sustava odvodnje - obalnog kolektora, uloženo je više od 300 milijuna kuna većinom bespovratnih sredstava, što je rezultiralo neusporedivo kvalitetnijim sustavom odvodnje sanitarnih voda, kao i oborinskih voda
Poplavljene ulice, podrumi, podzemne garaže i poslovni prostori… Slike su to koje su nakon velikog i iznenadnog nevremena s obilnim padalinama stizale iz raznih hrvatskih gradova. Uobičajena sezonska shema u kojoj su godinama unatrag neki od najatraktivnijih snimaka stizali u pravilu iz poplavljene Pule, čije su ulice poslije svake ozbiljnije kiše nalikovale venecijanskim kanalima. Međutim, zahvaljujući brojnim investicijama u sustav odvodnje, takve slike Pule ne gledamo već neko vrijeme, pa ih nismo gledali ni ovog tjedna premda je u gradu u 24 sata palo i do 103 milimetra kiše po četvornom metru.
Pula je, naime, zahvaljujući tim investicijama danas jedan od hrvatskih gradova koji odskaču po kvaliteti zbrinjavanja oborinskih voda, što je posebice važno u ovakvim razdobljima ekstremnih padalina, odnosno u kontekstu rješavanja izazova plavljenja pojedinih dijelova grada.
Najmodernija rješenja
- Grad Pula već godinama prednjači u uvođenju najmodernijih infrastrukturnih rješenja koja dugoročno doprinose podizanju standarda i kvalitete života naših građana. Sretni smo što je baš Pula vrlo često primjer dobre prakse kad je riječ o zbrinjavanju oborinskih voda u urbanim sredinama. Uspostava takve infrastrukture, uz uvažavanje specifičnih terenskih prilika te multidisciplinaran pristup, jamstvo je ekološki, tehnološki i ekonomski održivog razvoja, kaže pulski gradonačelnik Boris Miletić.
Ističe da se na održavanje oborinske odvodnje iz gradskog proračuna godišnje prosječno izdvaja oko tri milijuna kuna. Grad Pula je u zadnjih 20-ak i više godina imao primjere značajnih plavljenja, zbog čega je gradska uprava zajedno s komunalnim društvom Pragrande pokrenula čitav niz sustavnih ulaganja kako bi se rizik plavljenja najnižih dijelova grada, kao i pojedinih kritičnih točaka, sveo na najmanju moguću mjeru.
S obzirom na klimatske promjene, koje su se prije svega očitovale u snažnim i kratkotrajnim intenzivnim padalinama, postojeći sustav više nije bio u stanju apsorbirati toliku količinu vode, što je rezultiralo plavljenjem najužeg gradskog središta. Nerijetko se znalo dogoditi da je već pri intenzivnim padalinama od 30 milimetara kiše dolazilo do plavljenja, pogotovo u zonama na Trgu Republike kod Croatia osiguranja, Portarati, Šijanskom kolektoru, ali i na drugim mjestima. Često se tako znalo dogoditi da poplave poslovni i stambeni prostori u centru grada, što je građanima činilo značajnu materijalnu štetu. Razloge takvih plavljenja potrebno je tražiti prije svega u promjeni klimatskih prilika, značajno većoj izgrađenosti površina te zastarjelosti i nefunkcionalnosti sustava odvodnje oborinskih voda.
Istaknimo da je Pula okružena s dva kanala - kanalom Pragrande i Šijanskim kolektorom, koji sve vode usmjeravaju u more. Taj je dio grada nekad bio močvarno područje pa i danas obiluje velikim količinama podzemnih voda koje za vrijeme nevremena nabujaju, ali i dovode ostale oborinske vode s rubova grada u uži gradski centar. Da bi se spriječilo plavljenje grada, bilo je potrebno intervenirati na tri ključne točke u kanalima i spriječiti ulaz oborinskih voda s vanjskih rubova grada iza obilaznice te točkasto rješavati pojedine kritične točke u gradu.
Kritične točke
- Prva ključna točka bila je intervencija na najnižem dijelu kanala Pragrande. Izgradnjom obalnog kolektora izvršena je i rekonstrukcija zadnjeg najnižeg dijela kanala Pragrande u dužini od oko 300 metara, na potezu od pošte na rivi do izlaza u more, kod upravne zgrade brodogradilišta Uljanik. Time smo značajno doprinijeli povećanju apsorpcijske moći tog dijela sustava, kaže direktor tvrtke Pragrande Igor Stari.
Zanimljivo je istaknuti da su otvaranjem tog dijela kanala, pri izgradnji obalnog kolektora, utvrđena velika začepljenja te da je ponegdje čak do 90 posto cijevi bilo ispunjeno, što je naravno onemogućavalo normalan protok vode do mora i stvaralo probleme.
Osim rekonstrukcije kanala Pragrande, u tom dijelu ugrađen je i sustav zapornica kojim se upravlja telemetrijski i koji omogućava kontrolu i usmjeravanje vode u kanalu za vrijeme intenzivnih padalina. Naime, ugrađena zapornica prije početka nevremena sprječava prodor morske vode u kanal i podizanje razine vode u njemu. Kad se pritisci vode u kanalu ujednače s pritiskom mora na zapornicu, dolazi do njezinog otvaranja i voda iz kanala istječe u more. Također dodatna zapornica, prije crpne stanice kod pošte, omogućava dodatno prepumpavanje oborinskih voda u kanalu i oslobađanje dodatnih kapaciteta otjecanja.
Sustav zapornica, osim povećanja apsorpcijskog kapaciteta i protočnosti te kontrole oborinskih voda, sprječava širenje neugodnih mirisa zbog kontinuiranog protoka voda i nemogućnosti miješanja s morskom vodom. Također, sustav zapornica danas omogućava redovito godišnje čišćenje kanala Pragrande i time kontinuirano održavanje visoke razine njegove apsorpcijske moći.
Druga ključna mjera, ističe Stari, bila je intervencija na izgradnji podzemnog kanala Valdebek-Dolinka-more, koji je omogućio prihvaćanje značajnog dijela oborinskih voda toga područja i njihovo preusmjeravanje u gradsko središte u Dolinku te u more, u zaljev Veruda. Ovom kompleksnom investicijom izgradilo se gotovo 400 metara podzemnog kanala u naseljenom području, što je uvelike pridonijelo rješenju problema plavljenja u ovom dijelu grada.
Retencije i kanali
Treća ključna mjera bila je izgradnja retencijskih bazena u rotoru i oko rotora u Šijani, čija je funkcija zadržavanje vršnih dotoka oborinskih voda kod intenzivnih padalina, što omogućava polagano otjecanje u Šijanski kolektor i time povećanje njegove apsorpcijske moći. Osim retencije unutar kružnog toka u Šijani, izvedene su i uzvodne retencije da bi se zaustavila voda koja dolazi iz urbaniziranog područja, ali i same šume čime se usporava tok prema obali i stambenom naselju. Istim zahvatom riješeno je plavljenje rotora, ali i manipulativnih i parkirališnih površina u njegovoj blizini te stambenih i gospodarskih građevina koje se nalaze neposredno uz državnu cestu.
Posebno je potrebno istaknuti i primjenu današnjih modernih tehnologija unaprjeđenja oborinskih sustava kao što su kišni vrtovi, lagune i retencije, a unaprjeđenje infrastrukture za odvodnju oborinskih voda i dalje je među prioritetnim projektima pulske uprave. Za primjer se mogu uzeti investicije u Nazorovoj ulici, kojima se značajno smanjuje pritisak oborinskih voda na kanal Pragrande, zatim one na Trgu kralja Tomislava kojim se smanjio pritisak na kolektor Veruda te rješavanje kritične točke na ulazu u grad Pula na Vodnjanskoj cesti u naselju Valdenaga - Kapeleri.
Stanovnici Verude zasigurno pamte vremena kada je Trg kralja Tomislava za vrijeme jačih kiša postajao "bazen". U sklopu njegova uređenja riješilo se i to pitanje. Već prve obilnije oborine na rekonstruiranom trgu su, uz inženjerski pristup odvodnji, arhitektonskim i krajobraznim uređenjem, površinskim retencioniranjem implementiranim u namjenu prostora, uspješno apsorbirane. Voda se kratkotrajno zadržava na površini, ne remeteći pritom njegovu funkciju, a zatim ispušta u podzemne retencije iz kojih se dio infiltrira, a dio ispušta u postojeći kolektor. Usporavanjem i zadržavanjem obilnih količina vode za vrijeme oborinskog vala utjecaj na postojeći kanal odvodnje potpuno je minimaliziran.
Osim ovih ključnih, poduzeto je još niz drugih mjera kojima se poboljšava protočnost sustava odvodnje i rješavanje mnogih kritičnih punktova kao što su bila plavljenja kod Doma "Mate Parlov" ili ugradnja zapornice na crpnoj stanici Vidikovac te preusmjeravanje dotoka na druge kolektore i slično. Ugrađeni su novi tipovi slivnih rešetki, a sustav telemetrije danas omogućava kontrolu sustava odvodnje i u kritičnim trenucima, pomoću preusmjeravanja vršnih dotoka. Ne treba zanemariti niti činjenicu da je Pragrande u potpunosti obnovio vozni park vozilima i opremom koji danas omogućuju kvalitetno održavanje sustava. Kroz projekt Jadran, prije gotovo desetak godine, kupljena su specijalna vozila, a društvo ima i kamere koje omogućavaju detektiranje stanja pojedinog dijela sustava odvodnje, a time i njihovo kvalitetno održavanje i kontrolu.
Nova tehnologija i oprema
Dakle, u zadnjih desetak godina, uz izgradnju ključnog elementa sustava odvodnje - obalnog kolektora, uloženo je više od 300 milijuna kuna većinom bespovratnih sredstava, što je rezultiralo neusporedivo kvalitetnijim sustavom odvodnje sanitarnih voda, kao i oborinskih voda.
Sustav će se, poručuju iz Grada, i dalje unaprjeđivati. Prije svega, kad je riječ o Šijanskom kolektoru na potezu od rotora u Šijani do izlaska u more kod veslačkog kluba u Splitskoj ulici, izgradnji i obnovi oborinskog kolektora Veruda te izgradnji havarijskog ispusta na crpnoj stanici Valsaline i retencijskih bazena kod crpne stanice Pješčana Uvala. Osim navedenog, i dalje će se raditi na unapređenju tehnologije i opreme za održavanje sustava te rješavanje kritičnih točaka sustava.
- Do proljeća sljedeće godine bit će gotov havarijski ispust crpne stanice Valsaline, koji će se graditi u dužini od 500 metara od obale i zaljeva Valsaline. Završena je prva faza te je u tijeku druga faza izgradnje. Preostale navedene potrebe gradit će se kroz EU-projekt aglomeracije Pula Centar, čime bi Grad Pula u potpunosti završio s izgradnjom novog sustava odvodnje i u najvećoj mjeri značajno smanjio rizik plavljenja niskih zona grada, zaključuje Igor Stari.
Povezane vijesti
Podijeli: Facebook Twiter
