Danas su u Rektoratu Sveučilišta Jurja Dobrile u Puli rektor prof. dr. sc. Alfio Barbieri i zastupnik u Europskom parlamentu Valter Flego potpisali sporazum o suradnji, nakon čega je Flego održao i predavanje studentima Fakulteta ekonomije i turizma "Dr. Mijo Mirković".

Već preksutra, najavio je istarski europarlamentarac, potpisat će sličan sporazum i sa Sveučilištem u Rijeci, potom i s nekim privatnim visokim učilištima u zemlji. Flego želi biti zastupnik koji spaja i potiče na dijalog, štoviše trijalog, kako veli, između privatnog sektora, politike i znanstvene zajednice.

- Jedan sam od izvjestitelja za digitalnu Europu u trijalogu između Vijeća, Komisije i Parlamenta EU-a. Bit će tu puno kontakata kroz područja rada u kojima djelujem, a to je Komisija za industriju, energetiku i istraživanje te Odbor za transport i turizam. Za sve amandmane koje ćemo pisati i zakone o kojima ćemo se očitovati, a mislim na čitav svoj tim, u Puli, Zagrebu i Bruxellesu, tražit ćemo mišljenje i privatnog sektora i znanstvene zajednice. Siguran sam da će i pulsko Sveučilište davati konstruktivne prijedloge kako da reagiramo na predložene zakone, rezolucije, fondove. Najvažnije je nastaviti poticati istraživanja, prije svega na fakultetima, jer je Hrvatska, nažalost, tu na europskome dnu s 0,86 posto izdvajanja iz proračuna za fakultete i znanstvenu zajednicu, za razliku od zemalja na vrhu gdje je to tri i pol, četiri posto. A znamo da bez inovacija, digitalizacije i zaštite okoliša nema napretka niti možemo biti lideri bez značajnijih ulaganja u istraživanja. Sa znanstvenom zajednicom želimo definirati te prioritete, poručio je Flego.

Na predavanju pulskim studentima naslovljenom "Budućnost Europe" predstavio je sustav odlučivanja u EU-u, prioritetna područja i nove komisije u osnivanju te kako se Hrvatska, Istra i Pula mogu pozicionirati "da ne budemo gledatelji nego igrači, ne pratitelji nego kreatori europske budućnosti".

Značaj sporazuma u povezivanju pulskog Sveučilišta s tijelima EU-a potvrdio je i rektor Barbieri.

- Ovaj sporazum potiče nas na razvoj, kako u istraživanju, tako i u drugim aktivnostima na Sveučilištu. Naša istraživanja, pogotovo u STEM području su na visokoj razini, imamo 1,86 radova po znanstveniku po čemu smo u samom vrhu Hrvatske znanstvene produktivnosti. Moramo, naravno, i ojačati, kako brojčano, tako i kvalitetom. Imati iskustva i mjeriti se s Europom bit će nam od dragocjene važnosti. Naši studenti osjećaju pripadnost europskom prostoru. Preko programa Erazmus prisutni su u čitavoj Europi i izvan nje, sudjeluju u znanstvenim procesima, pohađaju nastavu i polažu ispite na inozemnim sveučilištima, upoznaju stvarnost EU-a, rekao je rektor Barbieri.

Na neizbježno pitanje novinara o budućnosti medicinskog studija u Puli, ponovio je da je studij uspješno prošao sve razine akreditacije, sve recenzije, a za to što je zaustavljen na Nacionalnom vijeću za znanost, što je presedan u Hrvatskoj, rektor kaže da je malo simptomatično. "Jako se tome čudim, i svi kolege koji su radili na tom projektu već nekoliko godina, a riječ je o izvrsnim kadrovima. Pričekajmo službenu odluku i obrazloženje pa ćemo dati detaljne odgovore", rekao je Barbieri.

Prorektor pulskog Sveučilišta izv. prof. dr. sc. Valter Boljunčić pojasnio je da zakonski rok od tri mjeseca, u kojem Vijeće mora objaviti svoju odluku uz obrazloženje, traje otprilike do sredine studenog. Dokumentacija o studiju Vijeću je upućena u srpnju, ali se mjesec i pol dana ljetnih ferija ne računa, a neki članovi Vijeća naknadno su imenovani.

Za komentar smo upitali i Valtera Flega.

- U Istri radimo sustavan posao na području medicine. Ne zaboravimo na ulaganja u novu Opću bolnicu, vrlo brzo kreće gradnja nove Medicinske škole u Puli, Županija i Grad rade na kadrovima i kamenčić koji nedostaje u tom mozaiku je otvaranje Medicinskog fakulteta za koji smatram da ga trebamo. Vjerujem da će i Nacionalno vijeće na kraju odraditi ono što se od njega i očekuje, a to je policentričan razvoj Hrvatske. Ovo je tipičan primjer gdje očekujem pozitivnu odluku upravo radi toga da se zemlja razvija policentrično jer nije Hrvatska dva-tri grada. Za sve ostalo ne bih trčao pred rudu, pričekajmo dokumente, rekao je Flego.

Povezane vijesti

• Ulaganje u sebe i znanje najbolja ulaznica u svijet rada
• Župani ponovno apelirali na nužnost decentralizacije
• Kako oživjeti "mrtvi" kapital u Istri