Letmični pregled stanja brodograđevne industrije unutar Europske unije dovodi prosječnog i neupućenog građanina u nedoumicu, brojke ga zbunjuju. Godinama slušamo i čitamo o agresivnim proizvođačima s dalekog istoka kako osvajaju svjetska tržišta nauštrb europskih brodogradilišta zahvaljujući nizu dampinških poteza na izvoznu cijenu, uz pozamašnu državnu pomoć u fazi proizvodnje. Upire se prstom u Kinu koja je postala svjetski brodograđevni div. No, izgleda da se radi o divu s glinenim nogama jer je kineska brodogradnja trenutno u fazi radikalne promjene da ne bi izgubila svjetski primat, a to se ne događa bez traumatskih mijena unutar kineskih brodogradilišta.
Naime, potražnja trgovačkih brodova (okosnica kineske brodogradnje) doživjela je na svjetskom tržištu vrtoglavi pad od 82 posto, posebni segmenti u toj branši brodogradnje jednostavno su nestali s tržišta, pa se Kina našla u situaciji nužnosti radikalnog tehnološkog restrukturiranja.
S druge strane, dinamika rasta sa začuđujućim poslovnim podacima odnosi se na gradnju kruzera, offshore plovila i brodova za potrebe nacionalnih ratnih mornarica, a tu su Europljani svjetski lideri. Prema službenim podacima, Kina i dalje zadržava prvo mjesto s 31-postotnim udjelom u ukupnoj svjetskoj proizvodnji, no u stopu je slijedi Europska unija koja vlada s 27 posto tržišta. Slijedi Južna Koreja s 18 posto udjela, no valja znati da je ona 2016. zabilježila pad proizvodnje od šest posto. Zatim je tu i Japan s 15 posto udjela, uz zabilježeni pad proizvodnje u 2016. od čak 11 posto.
Posla ima
Dakle, radikalna promjena u strukturi svjetske brodogradnje pogoduje Europljanima, koji su postali apsolutni lideri u izgradnji kruzera, uz sve veće učešće europskih multinacionalnih kompanija u gradnji vojnih brodova za potrebe pojedinih država. Posla ima, europska brodogradnja doživljava renesansu, ali nužno je pratiti kako se biznis unutar same Unije razvija, po kojim logikama i potom zaključiti gdje smo mi s našim potencijalima i iskustvom.
Kada su kruzeri u pitanju, turistički promet na tim plutajućim gradovima-hotelima u 2017. dostigao je brojku od 25,8 milijuna putnika, a taj će broj rasti i idućih godina. Sad se pojavila potražnja za zamjenu, odnosno obnovu kruzera koji su izgrađeni početkom devedesetih godina. Trend pokazuje da je potražnja usmjerena ka sve većim i dužim brodovima. Lanjske narudžbe na svjetskoj razini iznose 80 novih brodova s ukupno 225.600 kreveta, a Europljani trenutno drže 90 posto tog unosnog tržišta.
Talijanska multinacionalna kompanija Fincantieri, sa sjedištem u Trstu, vodeći je igrač na svjetskom tržištu izgradnje kruzera. Tvrtka u većinskom vlasništvu talijanske države širi se na svim kontinentima. Talijani su dogovorili suradnju s kineskim konkurentima - tvrtkom China State Shipbuilding Corporation (CSSC). Planiraju izgradnju dva ogromna kruzera u kineskim brodogradilištima. Francuzi i Nijemci nisu time zadovoljni, kažu da će Talijani izvoziti znanje, odnosno know-how, posredno pomoći Kinezima u ostvarenju državnog plana. Naime, Kina namjerava u idućih deset godina preuzeti 40 posto svjetske brodograđevne proizvodnje.
Ono čime Europljani trenutno raspolažu u odnosu na ostale igrače na svjetskom tržištu je u prvom redu visoka tehnologija u projektiranju i opremanju velebnih kruzera i zato drže u svojim rukama 90 posto poslovanja. U cilju maksimalizacije profita, posao oko izgradnje samog broda usmjerava se prema vanjskim partnerima uz pažljivo biranje suradnje jer se na kraju sve svodi na sniženje cijene rada. Fincantieri se širi na svim kontinentima: primjera radi, 2013. godine preuzeo je većinski dionički paket norveške tvrtke Vard koja je vlasnica devet brodogradilišta u Norveškoj, Brazilu, Rumunjskoj i Vijetnamu. Upravo će Fincantieri u brodogradilištima Varda izgraditi dva kruzera za brodsku kompaniju Viking Ocean Cruises ukupne vrijednosti od 520 milijuna eura. Brodovi će se izgraditi u Norveškoj, ali će trupovi biti izgrađeni u rumunjskom brodogradilištu u mjestu Tulcea, velikoj luci na ušću Dunava. (Elio VELAN)