KAOS NA GLOBALNOM TRŽIŠTU ENERGENATA
DIREKTOR PULSKE PLINARE IMA DOBRU VIJEST ZA ISTRANE
Za cijelo to vrijeme građanima je zajamčena opskrba plinom po cijeni koju odredi HERA, minimalno uvećana za tarifu za distribuciju i opskrbnu marža, kaže direktor Plinare Pula Dean Kocijančić
(Snimio Marko Todorov / Cropix)
"Nitko u ovom trenutku ne može tvrditi da zna što nam donosi sutra kad su energenti u pitanju, no poručio bih potrošačima u Istri da je opskrba plinom u ovom trenutku stabilna, osigurana je na vrijeme sklopljenim ugovorima. Doduše, cijena plina za sve građane u Hrvatskoj bit će od 1. travnja veća za prosječno 16 posto, no građani ne trebaju strahovati nekontroliranog rasta cijena ovog energenta kakvo se trenutno događa na nekim drugim tržištima. Kad govorimo o našem distribucijskom području, odnosno Istarskoj županiji, povećanje će biti oko 11 posto, što je, uz Rijeku, najmanji postotni porast cijene u svim hrvatskim distribucijskim područjima". Riječi su to kojima direktor pulske Plinare Dean Kocijančić komentira utjecaj galopirajuće krize na globalnom tržištu energenata i sigurnost opskrbe plinom domaćinstava i gospodarskih subjekata na području Istarske županije.
Rat u Ukrajini i međunarodne sankcije nametnute Rusiji zbog agresije na tu zemlju prouzročile su pravi tsunami na globalnom tržištu energenata. Vijesti s tog "bojišta" prate se s velikom zabrinutošću, a neizvjesnost pojačavaju i poruke europskih lidera poput one šefa europske diplomacije Josepa Borrella koji je ovih dana apelirao na Europljane da "isključe grijanje kod kuće", te da se "svatko treba individualno potruditi smanjiti potrošnju plina, kao što smanjujemo potrošnju vode ako je suša ili stavljamo masku za borbu protiv virusa".
Tisuće domaćinstava
Na plin se u Istri grije više od 11 tisuća domaćinstava, a na plinsku mrežu je priključeno i oko 700 gospodarskih subjekata na području Pule, Rovinja, Poreča, Umaga i u središnjoj Istri, a opskrbljuje ih Plinara. Građanima se u zimskim mjesecima isporučuje oko 30 tisuća kubika plina dnevno pa ako treba tražiti dobru vijest u ovoj generalno lošoj situaciji, to je naša blaga mediteranska klima i činjenica da je proljeće doslovce pred vratima.
Kad je opskrba u pitanju, Kocijančić pojašnjava da je krajem 2019. godine Hrvatska energetska regulatorna agencija HERA provela javni natječaj za odabir opskrbljivača za cijelu Hrvatsku, odnosno za sva 33 distribucijska područja u zemlji. Pulskoj Plinari povjerena je opskrba za područje Istarske županije. Glavni kriterij po kojem se radio odabir bio je najniža ponuđena marža.
- Radi se o natječaju za opskrbu plina građanima do 30. rujna 2024. godine, što znači da smo naredne dvije i pol godine po tom pitanju mirni. Uvjeti su definirani, ugovori s dobavljačem plina potpisani. Za cijelo to vrijeme građanima je zajamčena opskrba plinom po cijeni koju odredi HERA, minimalno uvećana za tarifu za distribuciju i opskrbnu marža. Naravno da se situacija s globalnog tržišta prelijeva i na naše te da izaziva posljedice, no moram naglasiti da je pravovremenom i nužnom intervencijom Vlade izbjegnuto da te posljedice budu dramatične. Da Vlada nije donijela cjeloviti paket mjera za ublažavanje rasta cijena energenata, odnosno da je reagirala samo smanjivanjem stope PDV-a na 5 posto, cijena plina građanima porasla bi za 37 posto, ovako će se rast cijena dogoditi, ali on će biti daleko blaži. Situacija je stabilna i s opskrbom gospodarskih subjekata koji imaju fiksne ugovorene cijene opskrbe do 30. rujna, kada za industriju počinje nova plinska godina, kaže Kocijančić.
Direktor Plinare Pula podsjeća da ovo nije prva kriza na tržištu opskrbe plinom.
- Ne tako davno, 2015. godine cijena gradskog plina iznosila je za građane 67 lipa po utrošenom kubičnom metru plina, dok će danas, i s ovim povećanjem, kubik plina građani plaćati 43 lipe. Plin će dakle i s poskupljenjem za domaćinstva biti najjeftiniji energent i građani će ga plaćati manje nego što su ga plaćali prije sedam godina, premda su u tom razdoblju rasli gotovo svi ostali troškovi života. To naravno ne bi bilo moguće bez značajne racionalizacije troškova poslovanja Plinare, što nam je omogućilo da možemo pozitivno poslovati s doista minimalnom maržom, ističe Kocijančić.
Dobavni pravci
Treba naglasiti i da je Hrvatska u proteklih dvadesetak godina značajno ojačala svoje dobavne pravce plina. Naime, sve do nedavne realizacije projekta povezivanja hrvatskog i mađarskog plinovodnog sustava kod Donjeg Miholjca, uvoz prirodnog plina u Hrvatsku bio je moguć jedino putem međudržavnoga plinovoda Rogatec − Zagreb, koji je u rad pušten daleke 1978. godine. No, razvojem tržišta prirodnog plina i povećanjem potrošnje, kao i sve veće opasnosti od rusko ukrajinskog spora, taj uvozni pravac iz Slovenije postajao je nedostatan za potrebe i sigurnost tržišta u Hrvatskoj.
U međuvremenu je realiziran i projekt Mala Gea kojim je podmorsko plinsko polje u sjevernom Jadranu magistralnim plinovodom povezano s Karlovcem. Ina je na koncu otkupila udio od svog talijanskog partnera Agipa u zajedničkom projektu eksploatacije plina iz podmorja, te u cijelosti raspolaže količinama koje dolaze iz tog izvora. Četvrti opskrbi pravac je LNG terminal u Omišlju, kojim su osigurani kapaciteti za prihvat i skladištenje ukapljenog zemnog plina koji se transportira brodovima. Za zimu je tu i podzemno skladište plina u Okolima koje je prije nekoliko dana prešlo u "način rada utiskivanja", što znači da se do naredne zime iz njega više ne može izvlačiti plin, već se mogu samo utiskivati nove količine koje će biti trošene tek od 1. listopada.
Povezane vijesti
Podijeli: Facebook Twiter
