Na pojačan angažman u radu policije ukazuje i veća razriješenost kaznenih djela koja iznosi 53 posto. To znači da je policija aktivna, ali i da građani bolje surađuju i imaju povjerenje u rad policije. Upravo su informacije koje policija dobiva od građana, ponekad ključne za uspješnost kriminalističkih istraživanja, naglasio je načelnik Klabot

"Kao vojnik domovine neću puno pričati. Moj je osnovni moto služiti i štititi. Smatram da uvijek možemo bolje. Moramo evoluirati jer i standardi to traže od nas. Osnovni je cilj policije da bude proaktivna, moramo raditi na preventivi, a represijom se služiti onda kada su u pitanju najteži oblici kriminaliteta… Došao sam da bih poboljšao rad Policijske uprave, a ne da smjenjujem ljude". Tim se riječima prije nešto manje od godinu i pol dana javnosti predstavio novi načelnik Policijske uprave istarske Alen Klabot, jedan od rijetkih Istrana u policiji koji je na ovu funkciju imenovan nakon nekoliko, u PU istarskoj, turbulentnih godina. Upravo zbog svojevrsnog obećanja da će poboljšati rad istarske policije razgovarali smo o sigurnosti građana u Istri, migrantima i općenito kriminalu koji ne zaobilazi ni jedan dio Hrvatske.

Klabot kaže da, između ostalog, radi na poboljšanju statusa policajaca u Istri, sam MUP u smislu povećanja plaća, a on kao načelnik i boljih stambenih uvjeta u čemu su uvelike pomogle jedinice lokalne uprave i samouprave koje pomažu u podmirenju troškova podstanarstva policajcima. Ističe i da je od njegova dolaska veća i bolja kooperativnost građana s policijom, što je rezultiralo rješavanjem većeg broja kaznenih djela, odnosno pronalaskom počinitelja. Proteklih je dana primjerice otkriven razbojnik odgovoran za četiri pljačke u Puli, a razotkrivena su i dvojica provalnika u kuće i vikendice koji su mjesecima operirali po cijeloj Istri.

4.183 manje kaznenih djela

- Kako ocjenjujete stanje sigurnosti u Istri?

- Stanje sigurnosti na području PU istarske na visokoj je razini. Prošlu smo godinu zaključili s pozitivnim pokazateljima i trendovima, a ono što je najvažnije jest da nisu zabilježeni događaji, a niti kaznena djela koja bi bitno narušila sigurnost naših građana, kao i brojnih turista. Kriminalitet u Istri je u padu. Lani smo zabilježili šest posto, odnosno ukupno 4.183 manje kaznenih djela. Najveći broj kaznenih djela odnosi se na opći kriminalitet, krađe i teške krađe. No, i ovdje bilježimo 13, odnosno devet posto manje kaznenih djela. To je svakako rezultat dobre prevencije, prisutnosti naših policijskih službenika i službenica na terenu, dobre suradnje sa svim čimbenicima sigurnosti u lokalnoj zajednici, a svakako nam je najvažnija dobra suradnja s građanima, koja je ključna u održavanju sigurnosti.

Na pojačan angažman u radu policije ukazuje i veća razriješenost kaznenih djela koja iznosi 53 posto. To znači da je policija aktivna, ali i da građani bolje surađuju i imaju povjerenje u rad policije. Upravo su informacije koje policija dobiva od građana, ponekad ključne za uspješnost kriminalističkih istraživanja.

U porastu su nam kaznena djela iz područja organiziranog kriminaliteta, što je povezano s ilegalnim migracijama, odnosno krijumčarenjem ljudi. Lani smo imali 47 takvih slučajeva. To opet govori o pojačanim aktivnostima u suzbijanju ilegalnim migracija. U dijelu gospodarskog kriminaliteta bilježi se pad kaznenih djela u odnosu na godinu ranije. Posljedica je to drugačijeg prikazivanja kaznenih djela, prvenstveno uvođenjem kibernetike, kao zasebnog područja. Tu su nam najbrojnija kaznena djela krivotvorenje službene ili poslovne isprave i zloporabe položaja i ovlasti.

- Kakvo je stanje u prometu, što policija poduzima?

- Iako bilježimo deset posto manje prometnih nesreća i isto toliko manje nesreća s ozlijeđenima, nažalost nije smanjen broj poginulih osoba u prometu. U prošloj su godini 23 osobe izgubile život na istarskim cestama, jedna osoba više nego prethodne godine, tako da u narednom periodu planiramo provoditi pojačane preventivno-represivne mjere i biti prisutni što je više moguće. Istovremeno ćemo surađivati s autoškolama koje educiraju mlade vozače, vlasnicima i koncesionarima prometnica koji su odgovorni za stanje kolnika, a preko medija apelirati na sve sudionike u prometu na poštivanje prometnih propisa. Upravo je prometna kultura i svijest o potrebi poštivanja prometnih propisa ključna za povećanje stanja sigurnosti. Gotovo svakodnevno putem medija apeliramo na vozače da poštuju prometne propise, no broj prometnih prekršaja se ne smanjuje. Primjerice, u 2018. policijski su službenici u Istri utvrdili više od 13 tisuća prekršaja neprilagođene brzine, 2.200 prekršaja vožnje pod utjecajem alkohola. Evidentno je da su mladi vozači i oni stariji od 60 godina najčešći počinitelji prometnih nesreća s najtežim posljedicama. Bolje i sigurnije ceste doprinose sigurnosti, tako da će izgradnja punog profila autoceste svakako dodatno doprinijeti sigurnosti.

- Iz sudskih predmeta vidljivo da je poprilično porastao broj kaznenih prijava zbog nasilja u obitelji. Radi li se o tome da su ljudi sve nasilniji ili su se žrtve ohrabrile pa prijavljuju takva kaznena djela?

- Porast kaznenih djela nasilja u obitelji možemo promatrati u odnosu na kvalificirane oblike kaznenih djela. Dakle, prijetnje, tjelesne ozljede, nametljivo ponašanje, kaznena djela koja, ukoliko su počinjene na štetu člana obitelji, spadaju u obiteljsko nasilje. Osim toga, izmjenama Kaznenog zakona dodano je novo kazneno djelo "nasilje u obitelji", tako da u odnosu na ranije godine, kad takvo kazneno djelo nije postojalo, bilježimo porast. Porast svakako možemo pripisati i većem broju prijavljivanja tih kaznenih djela, što je posljedica većeg povjerenja žrtava kaznenih djela u sustav, ali i općenito senzibilizacije i društva i žrtve na potrebu prijavljivanja.

- Kako stojimo s maloljetničkim kriminalom i kaznenim djelima na štetu maloljetnika?

- Generalno govoreći, u posljednjih nekoliko godina bilježi se pad broja maloljetnih počinitelja i pad broja kaznenih djela koja čine maloljetnici. U prošloj godini maloljetnici su počinili 81 kazneno djelo, što je četiri manje nego u prethodnoj godini. Uglavnom se radi o kaznenim djelima imovinskog kriminaliteta i kaznenim djelima s elementima nasilja. Prisutna su i kaznena djela počinjena putem interneta. Međutim, bilježimo porast kaznenih djela počinjenih na štetu djece za 30 posto - lani smo ih imali ukupno 732, što je rezultat djelovanja cjelokupnog sustava, ustanova, međuresorne suradnje, osviještenosti građana, ali i obveza institucija da prijavljuju takva kaznena djela.

- Koliko je i kojih vrsta droge zaplijenjeno u 2018. i koliko je osoba prijavljeno za neovlaštenu proizvodnju i promet drogama?

- Iako u dijelu zloporabe droga bilježimo pad kaznenih djela, smatram da radimo kvalitetnije i zadovoljan sam s nekoliko izrazito uspješnih kriminalističkih istraživanja. Statistički manji broj tih kaznenih djela je posljedica drugačijeg pristupa zahvaćanju ove problematike, gdje smo usmjereni na provođenje složenih kriminalističkih istraživanja. Naglasak je na dilerima i organiziranoj trgovini droga. I u narednom periodu jedan od strateških prioriteta ostaje ulaganje dodatnih napora u zahvaćanju upravo organiziranih skupina, preprodavača droge i drugih organiziranih grupa koje su međusobno povezane i organizirano djeluju. Nastavit ćemo i dalje raditi ovim tempom i načinom, gdje nam je važnija kvaliteta od brojki i nadam se da ćemo postići još bolje rezultate.

Prošle smo godine ostvarili 1.268 zapljena droga koje su oduzete od 1.044 osobe. Najviše zapljena ostvarila je Policijska postaja Pula - 638, što je dijelom povezano sa zapljenama na glazbenim festivalima. Najviše je zaplijenjeno marihuane - 24,6 kilograma, a 35 kilograma pronađeno je u moru. Slijede sintetičke droge poput amfetamina, ecstasyja i ketamina, a potom kokain i heroin. Početkom ove godine zapljenom jednog kilograma heroina pokazali smo da nastavljamo istim tempom i načinom rada. Od nedavno, imamo i pojačanje u vidu našeg psa za detekciju droga - Duksa.

- Koliko je na našem području otkriveno slučajeva narudžbe droge putem dark weba?

- U posljednjih nekoliko godina u suradnji s MUP-om u sjedištu i putem međunarodne policijske suradnje na području PU istarske provedeno je ukupno osam kriminalističkih istraživanja koja se svojim načinom počinjenja vežu uz kupovinu takozvanih novih droga putem interneta, i to u količinama za koje se sumnja da su namijenjene za daljnju preprodaju, dakle od 300 grama pa na više.

Dakako, daleko je veći broj slučajeva gdje se odvija nabava manjih količina droga za koje se može reći da su namijenjene za osobnu upotrebu i koja se kupuje korištenjem darkweba. Mlađa populacija je posebno eksponirana u dijelu korištenja interneta kao mjesta nabavke droge i u dijelu sklonosti eksperimentiranju s novim vrstama droga. (Marica KOŠTA)

Povezane vijesti

• Prijenosni šalter MUP-a u ponedjeljak Sv. Petru u Šumi i Tinjanu
• Orepić najavio smanjenje broja policijskih uprava
• Sponza: PU Istarska mora ostati u Puli