U organizaciji Fakulteta prirodnih znanosti u četvrtak, 8. svibnja 2025. na Sveučilištu  Jurja Dobrile u Puli održan je okrugli stol pod nazivom "Uloga znanosti i obrazovanja u  oblikovanju klimatski osviještenog društva". Okrugli stol je moderirao dr. sc. Neven Iveša koji  je sugovornike poticao na raspravu o klimatskim promjena sagledavajući različite aspekte svakodnevnog života.

Gostujuća profesorica s Prirodoslovno-matematičkog fakulteta, izv. prof.  dr. sc. Mirela Sertić Perić opisala je utjecaj klimatskih promjena na ekosustave kopnenih voda. Opisala je svoja istraživanja u Švicarskoj, gdje je proučavala utjecaj porasta temperature i  smanjenje ledenjačke mase koja dovodi do promjena protoka vode u potocima, a samim time i  promjena zajednica beskralješnjaka, što u konačnici dovodi do prilagodbi organizama kroz  različite prehrambene navike.

O dotoku slatke vode i utjecaju na promjene temperature vode u Jadranskom moru, te utjecaju na morske školjkaše, primjerice na uzgoj dagnji i kamenica  govorili su izv. prof. dr. sc. Ivan Župan i doc. dr. sc. Slavica Čolak s Odjela za ekologiju,  agronomiju i akvakulturu Sveučilišta u Zadru. Naglasili su da zagrijavanjem mora i zakiseljavanjem oceana dolazi promjena u reproduktivnosti, rastu i preživljavanju školjkaša,  što ima posljedice i na ribarstvo i lokalnu ekonomiju. Nadovezujući se na utjecaj promjena  ekoloških čimbenika na školjkaše, izv. prof. dr. sc. Ines Kovačić s Fakulteta prirodnih znanosti  naglasila je važnost alternativnih rješenja koje možemo ponuditi, a to je uporabom probiotika  izoliranih iz školjkaša.

"Probiotici mogu igrati važnu ulogu u povećanju otpornosti školjkaša  na stresne uvjete povezane s klimatskim promjenama, kako bi se učinkovitije obranili od  patogena. Patogeni su sve prisutniji u promijenjenim ekološkim uvjetima. Time se probiotici  sve više prepoznaju kao vrijedan alat u očuvanju zdravlja školjkaša u prirodi i u akvakulturi.''  naglasila je Kovačić. Na održivost u upravljanju okolišem, a time i turizmom upozorila je izv.  prof. dr. sc. Kristina Afrić Rakitovac. Objasnila je kako održivost danas često znači nešto  sasvim drugo od onoga što bi trebala predstavljati – umjesto stvarne brige za okoliš, često se  koristi kao marketinški alat usmjeren isključivo na profit. "Ipak, postoje tvrtke koje iskreno  promiču održive prakse, vodeći računa o utjecaju na klimu i pokazujući da ekonomski uspjeh  ne mora biti ostvaren na štetu okoliša'' navodi Afrić-Rakitovac. 

Dekan Tehničkog fakulteta, izv. prof. dr. sc. Marko Kršulja upozorio je na utjecaj povišenih  temperatura na kopnene ekosustave i na čovjeka. "Povećane temperature u okolišu uzrokuju  učestalije požare, čime su mnoge struke izložene sve većim rizicima. Struka zaštite na radu je  također pred velikim izazovima, a također i zakonodavac koji je obavezan propisima regulirati  uvjete rada i obaveznu zaštitnu opremu. Istovremeno se zbog utjecaja klimatskih promjena  javljaju problemi u odvodnji vode. Trenutno u Hrvatskoj i Europi su veliki gubitci vode zbog  dotrajalih cijevi. Neophodno je rješavanje ovih infrastrukturnih problema, čime će se posljedice  klimatskih promjena smanjiti. Ovi izazovi zahtijevaju povezano djelovanje obrazovnog,  ekološkog i tehničkog sektora kako bi se pronašla održiva rješenja.'' naglašava Kršulja.  

Doc. dr. sc. Breza Žižović, voditeljica studija Dizajn i audiovizualne komunikacije naglasila je  kako je važno promicati poruke o utjecaju klimatskih promjena i održivom upravljanju  okolišem putem umjetnosti, jer upravo ovim medijima informacija lakše dolazi do svijesti  svakog čovjeka. Naglasila je kako sve više umjetnika koristi svoj rad kako bi podigli svijest o  klimatskoj krizi, stvarajući djela koja dokumentiraju uništavanje prirodnih krajolika. Ukratko,  umjetnost postaje i medij i predmet rasprave o klimatskoj budućnosti, a njezin odgovor na  klimatske promjene najbolje se očituje u angažiranim praksama i suvremenim izložbenim  prostorima diljem svijeta. 

Prvostupnik Znanosti o moru, Matej Čief, ujedno i student koji provodi svoj diplomski rad na  Fakultetu prirodnih znanosti opisao je populaciju plavog raka u ornitološkom rezervatu Palud.  "U većem dijelu godine plavi rak uspostavlja stabilnu populaciju unutar ovog biološki  vrijednog staništa. Iako se Jadran ubraja u oligotrofna mora, sjeverni dio u kojem se nalazi i  Palud – Palù izrazito je produktivan zbog malih dubina, i pritoka rijeka kojim dolaze hranjive  soli te se povećava primarna produkcija, čime se osigurava optimalan uvjet za plavog raka, te  se njihov broj u sjevernom Jadranu učestalo povećava''- naglasio je Čief. 

O edukaciji studenata i prijenosu informacija o klimatskim promjenama i utjecaju na društvo u  cjelini govorio je izv. prof. dr. sc. Paolo Paliaga. Opisao je važnost edukacije o klimatskim  promjenama od najranije dobi, a sve kako bi djeca razvila razumijevanje i svijest o važnosti  očuvanja okoliša. 

Upozorio je sve prisutne kako istinska promjena počinje osobnim primjerom – zato je važno da  svatko od nas prepozna vlastitu odgovornost i djeluje u skladu s održivim načelima. "Kada  pojedinci usvoje znanje i vrijednosti vezane uz klimatske izazove, postaju ne samo informirani  građani, već i aktivni sudionici u izgradnji održivije budućnosti.'' naglašava Paliaga.  

Moderator i voditelj okruglog stola dr. sc. Neven Iveša, sumirao je važne činjenice i zaključke  o utjecaju klimatskih promjena na okoliš. Zaključno, naglasio je kako su klimatske promjene  višeslojni izazov koji zahtijeva suradnju znanosti, obrazovanja, gospodarstva i lokalne  zajednice u pronalaženju konkretnih i održivih rješenja.

Povezane vijesti

• Priča o Antoniji Cenidi je, vrlo vjerojatno, izmišljena
• Istra se po brojnosti događaja može usporediti sa Zagrebom
• Ako na crnca gledaš kao na gorilu, to govori o tvom kretenizmu, a ne o crncu!