Prekrasna kulturno-povijesna cjelina
Malo rimsko kazalište: Jedini teatar u Hrvatskoj sačuvan iz rimskog doba ponovo u službi umjetnosti
(Snimio Milivoj Mijošek)
Kompleks Malog rimskog kazališta, koje je nakon višegodišnje obnove inauguriran za Dan grada Pule 5. svibnja ove godine, uz Arheološki muzej Istre, čiji će postav nakon velikog zahvata obnove zgrade biti otvoren krajem 2024., činit će jedinstvenu, prekrasnu kulturno-umjetničku-povijesnu cjelinu. Više od muzeja i kazališta ispod zvijezda, povezani i složeni kompleks kao pozornica za brojna zbivanja.
Obnova Malog rimskog kazališta je projekt koji je sufinanciralo Ministarstvo kulture i medija s 1,6 milijuna eura, 1,1 milijuna eura osigurano je kroz fondove Europske unije (SAFU odnosno MRRFEU), dok je ostatak sredstava osigurao Arheološki muzej Istre.
Nulta sezona
Malo rimsko kazalište jedino je sačuvano rimsko kazalište u Hrvatskoj, a u pozadini toga projekta, kako je više puta naglasio ravnatelj Arheološkog muzeja Istre Darko Komšo, bilo je stavljanje jedinoga očuvanog rimskog kazališta u funkciju umjetnosti. U Hrvatskoj postoje još dva antička teatra - jedan je također u Puli, tzv. Veliko rimsko kazalište, na području Monte Zara, a drugo je grčko kazalište na otoku Visu. Nažalost, oba su potpuno nevidljiva.
Odmah nakon otvorenja, tu je krenula prva, odnosno, kako su je nazvali, nulta sezona događanja, što je pokazalo da je taj prostor vrlo zahvalan za kulturno-umjetničke programe. Od nastupa ansambla Lado, do sasvim posebnog mjuzikla posvećenog Leonardu da Vinciju, do Morcheebe te koncerta opernih arija kojime će se početkom rujna privesti kraju ova sezona, nizala su se kvalitetne događanja. Sezona je nazvana nultom s obzirom na to da će se kroz različita događanja osluškivati kako ta buduća ljetna pozornica funkcionira te će se u skladu s time i donijeti odluka o potencijalnoj nabavi dodatne opreme kako bi se za buduće izvedbe osigurala najviša razina scenske kvalitete. Nakon svečanog otvorenja je, podsjetimo, ovdje održan koncert grupe Perpetuum Jazzile.
Prilikom otvorenje Malog rimskog kazališta ministrica kulture i medija Nina Obuljen Koržinek kazala je da je ovo kazalište "malo" samo zato što se nalazi nedaleko velebne Arene, ali je kao jedino rimsko kazalište na teritoriju Hrvatske od velike vrijednosti. "To je najveće pojedinačno ulaganje u kulturnu baštinu u mandatu naše vlade", napomenula je ministrica.
U prvom stoljeću naše ere, Malo rimsko kazalište služilo je kulturnim potrebama tadašnjeg stanovništva Pule. Primalo je između 3.000 i 5.000 ljudi, a u obnovljenu verziju danas, u skladu s modernim standardima sigurnosti, stane između 1.600 i 2000 osoba.
Kazalište je obnovljeno nakon gotovo dva desetljeća zapuštenosti i to kontrastnom metodom, upotrebom čelika i bijelog betona, pri čemu je iznimna pažnja posvećena tome da temelji nove konstrukcije nigdje ne dodiruju niti ugrožavaju rimske ostatke građevine.
Nagradu "Bernardo Bernardi" Udruženja hrvatskih arhitekata za najuspješnije ostvarenje na području oblikovanja i unutrašnjeg uređenja dobio je pulski arhitekt Emil Jurcan za projekt rekonstrukcije Malog rimskog kazališta, a taj je projekt dobitnik i nagrade Piranesi, što pokazuje važnost i vrijednost cjelokupne priče.
- Od 19. stoljeća, kada su prva arheološka iskapanja na svjetlo dana donijela jedan od ulaza u kazalište, preko 20. stoljeća u kojem se nastavilo s istraživanjima, čišćenjima, konzerviranjem i rekonstrukcijama - kulturno-povijesni značaj Malog rimskog kazališta ne prestaje rasti. Dakako, vrlo je važan cjelokupan tim koji je kreirao ovaj projekt obnove, koji je morao biti iznimno pažljivo osmišljen kako se ne bi ugrozili rimski ostatci građevine. Autor projekta Malog rimskog kazališta je arhitekt Emil Jurcan, a suradnici su mu Helena Sterpin i Aleksandar Ćelović, autor konstrukcije je Marko Martinčić mlađi, a autor rasvjete Dean Skira. Naručitelj je Arheološki muzej Istre, kazao je Komšo, koji je i bio voditelj projekta.
Prilikom izvođenja ovog složenog projekta provedena su brojna daljnja arheološka istraživanja, koja je vodila Silvana Petešić, za konzervaciju i restauraciju objekta bila je zadužena Geni Gobić Bravar, a za konzervatorski nadzor Nataša Nefat.
Arheološki muzej
Što se tiče Arheološkog muzeja Istre, iako su radovi obnavljanja gotovi, stalni će postav biti dovršen krajem iduće godine. U ovim se prostorima ipak, još od prošle godine, održavaju raznolika događanja: bila su tu predavanja za Noć muzeja, Dan muzeja, koncerti, i ove i prošle godine koncertnog ciklusa komorne glazbe Poluotok radosti i druga događanja.
Od Darka Komše saznajemo da će se u podrumu nalaziti depo za zbirke, kao i tehnički prostori, sanitarni čvor i ugostiteljski objekt koji će korespondirati s vanjskom terasom.
Vanjski dio čini terasa s monumentalnim stepenicama, a podzemlje ispod terase imat će funkciju lapidarija. Info-punkt i suvenirnica nalazit će se pri samome ulazu u muzej. Tu će biti smještena i knjižnica, edukacijska soba, laboratorij za obradu materijala i dvije dvorane. Od tih dviju dvorana, jedna je polivalentna, za održavanje raznih predavanja i izložbi.
Prva će etaža obuhvatiti prostor za dokumentaciju, a tu će biti smješten i dio stalnog postava, koji će obuhvatiti cijeli drugi kat. Prostorije za uredski rad djelatnika bit će na trećoj etaži, a cjelokupna muzejska zgrada bit će u potpunosti prilagođena osobama s invaliditetom. U sklopu muzeja nalazi se lift, a sadrži i vanjsku platformu.
Muzej je, ističe Komšo, zatvoren 2012/2013. zbog obnove krova, samo seljenje trajalo je tri godine. Obnova je krenula 29. ožujka 2017. godine, a zgotovljena je u svibnju 2022. Stalni postav će, kazao je Komšo, obuhvatiti i recentna arheološka otkrića. Sav materijal što se tiče Arene, planira se tijekom 2024/25. postaviti u Galeriji Amfiteatar u Areni kao dio stalnog postava.
Povezane vijesti
Podijeli: Facebook Twiter
