Velik dio Puležana do današnjeg dana nije kročio na tlo poluotoka Muzil, zelene oaze koja se nalazi na svega nekoliko minuta od grada. O planu (pre)namjene Muzila, koji je i dalje većinski u vlasništvu države, u posljednjih se nekoliko godina često raspravljalo u gradskim kuloarima, kao i u formalnim razgovorima. Stvari se i dalje nisu pomaknule s mrtve točke. Pitanje kako prenamijeniti prostor zapuštenog Muzila, kao i tamošnje bivše vojne objekte, ponovno smo odlučili otvoriti u razgovoru s nekoliko pulskih političara i građana. Svi su složni u jednome - Muzil treba biti dostupan građanima.

- U nekoliko navrata sam istaknuo da je potrebno Muzil otvoriti za građane, da to područje može biti veliki botanički park, zelena oaza, šetnica, ali mora imati i komercijalni sadržaj, biciklističke staze, edukacijske punktove, turističke atrakcije i slično, jer prostorno to sve može biti, a financijski, da samo bude otvoren za građane, bez sadržaja, mi ne možemo financirati, niti održavati, kaže pulski gradonačelnik Filip Zoričić. Napominje da je Grad u položaju da samo može predlagati sadržaje i očekivati od države barem dio javnog prostora.

(Snimio Dejan ŠTIFANIĆ)

- Tu je važan i faktor sigurnosti, prohodnost putova i vatrogasni putevi. Na Muzilu je moguće izgraditi veliki dom umirovljenika u vojarni i veliki kulturni centar u tvrđavi i bateriji, a na samom jugu poluotoka mogu se održavati veliki koncerti. Zasigurno je to budućnost Pule, ali još daleko od realizacije, konstatira Zoričić.

U predizbornoj je kampanji pulski SDP u više navrata izražavao nezadovoljstvo odnosa Grada prema Muzilu, stoga smo o tome kako zamišlja Muzil u budućnosti upitali i SDP-ovu vijećnicu Sanju Radolović.

- I dalje sam stava da prostor prvo treba otvoriti građanima Pule koji desetljećima nisu nogom kročili na područje Muzila, u prvom redu da bi se upoznali s prirodnim i povijesnim bogatstvom tog za veći dio Puležana i Istrijana nepoznatog područja. Naime, ondje se može doći isključivo uz dozvolu MORH-a ili jednom godišnje kad se za građane organiziraju dani otvorenih vrata, kada je broj prijavljenih građana za razgled Muzila višestruk u odnosu na broj slobodnih mjesta, čime je vrlo jasno iskazan interes građana za to područje. Također, treba istaknuti da je, prema nekim procjenama, to prostor čija je površina doseže čak jednu petinu užeg središta Pule, kaže Radolović. Dodaje da joj ideja o zatvorenom turističkom resortu, uz onemogućavanje pristupa građanima, nije prihvatljiva.
- S druge strane, još prije desetak godina procijenjeno je da bi samo održavanje Muzila (košnja trave, obrezivanje drveća) iznosilo desetke milijuna kuna troška za gradski proračun pa je potpuno jasno da niti isključivo "građani će tamo samo šetati, a od gledanja zalazaka sunca Muzil će se uređivati" nije realno ukoliko želimo da Muzil u budućnosti bude uređeno, perspektivno područje. Dakle, smatram da je sinergija dostupnih aktivnosti i sadržaja za građane s gospodarsko-turističkom aktivnosti i kvalitetnim investicijama, uz postupno i održivo planiranje sadržaja na Muzilu, pravi put za uređenje tog područja. Međutim, ponavljam - prvo bi državna vlast i resorno ministarstvo trebali omogućiti slobodan pristup građanima tom području, napominje Radolović.

(Snimio Dejan ŠTIFANIĆ)

Koordinatorica pulske platforme Možemo! Dušica Radojčić, koja je svojedobno inicirala formiranje radne skupine za Muzil, smatra da bi prirodu na Muzilu trebalo sačuvati, a graditeljsku baštinu valorizirati i obnoviti. Zgrade, kaže, treba obnoviti i staviti u funkcije koje su gradu potrebne - o čemu se trebaju izjasniti pripadnici lokalne zajednice. Ističe da je upravo u tijeku planiranje mreže zelene infrastrukture u Puli čiji je cilj trajno zaštititi ključne zelene površine od promjene namjene, te da bi Muzil, uz Pragrande, trebao biti njen glavni dio.

- Za projekt zelene infrastrukture postoji više instrumenta za financiranje. Jedan su, na primjer, europski strukturni i investicijski fondovi. Stoga na Muzilu trebamo zone zaštite prirode i zone obnove i korištenja postojećih objekata. Nova gradnja nije potrebna. Projekti urbanog razvoja ne mogu biti uspješni bez uključivanja i podrške dionika lokalne zajednice. Zato sam i inicirala radnu skupinu za Muzil dok je Možemo! bio dio koalicijske vlasti. Predložili smo da se Muzil otvori za građane i da se, za početak, uz pomoć biciklističkih i planinarskih udruga, urede staze, mogu to biti i poučne staze, i da se u tu svrhu iz proračuna osigura 500.000 kuna, što bi uključivalo i čuvare i druge potrebne mjere. To je odbijeno, a gradonačelnik je, unatoč prvotnim entuzijastičnim najavama otvaranja Muzila, ubrzo od toga odustao i raspustio skupinu. Radna skupina trebala je napraviti plan otvaranja i upravljanja u kojem bi se predvidjelo buduće stanje te faze kako do toga doći, ističe Radojčić. Podsjeća da Grad priprema 11. izmjene GUP-a, pa se tako aktualizira i tema izmjene namjene Muzila.

- Među ciljevima izmjene GUP-a nije navedeno brisanje 2.500 smještajnih turističkih jedinica, golf igrališta i apartmana s Muzila, pa smo Grad podsjetili na to na javnom savjetovanju u travnju. Svi se sjećaju da projekt Brijuni rivijera planira privatizaciju Muzila putem dugogodišnjih koncesija. Pula bi trebala biti pametnija od toga, trebali bi konačno početi mudrije planirati svoj prostor i poticati razvoj koji je održiv. Važećim GUP-om su nametnuta rješenja koja, osim pretjerane turistifikacije, nemaju ni podršku zajednice. Dana 8. svibnja obilježena je deveta obljetnica velikog prosvjeda građana Pule protiv turistifikacije i privatizacije Muzila. Sada imamo priliku na drugačiji način planirati ovo područje prema stvarnim potrebama grada i građana i u skladu s novim saznanjima.

- Novi način planiranja budućnosti Muzila proizlazi i iz Strategije urbane obnove Pule koja je odbacila ideju Brijuni rivijere za Muzil i predložila njegovo očuvanje kao iznimno vrijednog prirodnog resursa i glavnog aduta u prilagodbi Pule klimatskim promjenama, kaže Radojčić. Podsjeća na prijedlog profesora Gorana Zgrablića o tehnološko-edukativnom parku održivog razvoja na Muzilu ili pak prijedlog jednog muzealca da se obnovi utvrda Marie Louise uz pomoć europskog novca.

- Pogledajte samo što su poduzetniji Šibenčani napravili - europskim novcem obnovili su sve svoje četiri utvrde, cijeli svoj fortifikacijski sustav, i stavili ga u funkciju. Postoji jedan izvrsni primjer načina traženja novih namjena velikih zapuštenih urbanih područja u suradnji s građanima. "Druga šansa: buđenje uspavanih divova" (uspješna regeneracija napuljske bivše vojne bolnice u "inkubator aktivnog građanstva"), projekt je s kojim smo 2019. upoznali predstavnike Grada, ali bez rezultata. Konkretni početak integracije Muzila u urbani sustav grada Pule predložili smo još davne 2015. godine zajedno sa Zadrugom Praksa. Radilo se, za početak, o u Europi dobro poznatoj praksi privremenog korištenja prostora. Projekt smo nazvali Muzil starter. Predložili smo obnovu i stavljanje u funkciju zgrada bivšeg regrutnog centra za razvoj lokalnog poduzetništva. Predložili smo održivi model upravljanja, koristeći potencijale lokalne zajednice i našli zainteresirane poduzetnike, ali ni državna ni gradska vlast nisu za to pokazale interes. Praksa je pokazala da se, nakon što se objekti uspješno privremeno koriste, na koncu i trajno namijene za određenu svrhu. Zgrade bi se mogle ponuditi i javnim institucijama, sportskim, kulturnim i drugim organizacijama, zaključuje Radojčić.

Na zapostavljanje pulskog fortifikacijskog sustava u bivšoj vojarni Muzil, a k tome i o stanju utvrda te skloništa, godinama upozorava i Zlatko Devedžić, predsjednik Nacionalne udruge za fortifikacije Pula koji je mnogima poznatiji pod nadimkom Bunkerman. Počevši od 30. prosinca prošle godine, svakog vikenda vodi volontersku radnu akciju čišćenja tamošnjih utvrda i okoliša pod nazivom Metla 23. Dosad ih je provedeno 18, a u njima su sudjelovali volonteri iz cijele Istre, pa i šire. Devedžić smatra da bi Muzil trebao biti proglašen nacionalnim parkom, a da bi se do toga moglo doći kroz postepeno, kroz nekoliko faza. Ističe da svojom prirodom i pozicijom, florom i faunom, kao i značajnom graditeljskom baštinom, Muzil za njega već i jest nacionalni park.

(Snimio Dejan ŠTIFANIĆ)

- Svima se svidjela ta ideja za proglašenjem nacionalnog parka, pa i HDZ-u. Ljudi samo žele da se negdje mogu prošetati. Ono što je za Split Marjan, to je za Pulu Muzil, pa čak, rekao bih, i vredniji resurs pošto je to točka povijesti koja ima desetak utvrda i cijeli niz fortifikacijskih objekata. Moglo bi se tu svašta organizirati, za početak sadržaji privremenog karaktera - proslava Prvog maja, trekking i drugo, kaže Devedžić. Njegova zamisao da Muzil postane nacionalni park podrazumijeva da je osiguran besplatan ulaz pješacima i biciklistima, automobili bi mogli ući do 17 sati i voziti prilagođenom brzinom od 30 kilometara na sat. Autobus koji vozi prema Stoji, objašnjava Devedžić, na puni bi sat produžio do Muzila. Bilo bi tu tri do četiri zahoda, nekoliko klupica, ljudi bi mogli prošetati i odmoriti. Nacionalnim parkom Muzil upravljala bi četiri rendžera (jedan po smjeni), a osim toga, postavile bi se i nadzorne kamere. Sve u svemu - bila bi to zelena oaza, jedna od rijetkih na koju turizam ne bi stavio svoju šapu.

Poluotok Muzil uspoređuje s uspješnim modelom uređenja australskog Nacionalnog parka Nepean, koji, ističe Zlatko, također sadrži velik broj tvrđava s obzirom da je nekad služio kao ključna obrambena postaja.

(Snimio Dejan ŠTIFANIĆ)

- Negdje 80-ih godina građani su prepoznali to vrijedno područje i krenuli s čišćenjem tvrđava. Na to su političari reagirali, shvatili su da taj prostor treba sačuvati i stvarno je danas valorizirano sve što je ostalo, kaže Devedžić. Smatra da bi se u najvećoj muzilskoj utvrdi Maria Louisa mogao smjestiti muzej Grada Pule i vojni muzej. Ideju o otvaranju muzeja Grada upravo o ovoj utvrdi svojedobno je našem listu iznio i gradonačelnik Filip Zoričić. (Članak je realiziran uz pomoć proračunskih sredstava Grada Pule)

Povezane vijesti

• MEĐUNARODNI STRUČNJACI: Muzil za građane, Hidrobaza za turizam
• VICTORIA ZINCHUK, direktorica EBRD-a za Hrvatsku: Nijedan ozbiljan investitor neće ulagati u Pulu ako administracija ne bude efikasnija. PROCIJENILA JE KOLIKO JE POTREBNO VREMENA DA BI SE MUZIL STAVIO U FUNKCIJU
• Vrijeme prolazi a na Muzilu se ne događa - NIŠTA! "Pula je mjesto zaustavljenog razvoja i zamrznute sadašnjosti"