PRIČA IZ PULE
"Susjed ne živi ovdje, a kuća i vrt su mu potpuno zapušteni. Sjedim na terasi i tjeram štakore. Nisu mali..."
Prije par godina vlasnik je dao ključeve pa je posjed očišćen, ali sad je postalo neizdrživo, kaže očajna stanarka * Deratizatori su u zapušteno dvorište ubacili otrov, a vlasnikova sestra najavila je da će platiti čišćenje dvorišta
Napuštena kuća u Rizzijevoj ulici, susjed se ne odaziva na apele susjeda (snimio Duško MARUŠIĆ ČIČI)
Dobrosusjedski odnosi lako se narušavaju kada sa zapuštenog i napuštenog posjeda problemi prelaze granice jednog i ulaze u druge, susjedne parcele. Ova, mnogima dobro poznata situacija, događa se u Rizzijevoj ulici 16 u kojoj susjedi ne vide izlaz iz problema sa štakorima koji se kote na susjedovom napuštenom posjedu i šetaju po njihovim dvorištima. Sad već ulaze i u kuće, što za njih postaje neizdrživo.
Redakciji Glasa Istre javila se K. R. (podaci poznati redakciji), stanarka Rizzijeve ulice, koja je gotovo očajnički zatražila od nas da ukažemo na ono što je njihova svakodnevica: život sa štakorima, miševima, raznim bubama, paucima, škorpionima pa čak odnedavno i zmijama.
Pantigane i na krovu
"Susjed ne živi ovdje, a kuća je potpuno zapuštena, kao i vrt. Sjedim na terasi i držim metlu pri ruci da bih otjerala štakore koji mi sad ulaze i u stambeni prostor i nisu to mali primjerci", započinje ona svoju priču. Naša sugovornica veli da je željela potaknuti da se utječe na svijest i savjest onih koji mogu pomoći u ovakvim situacijama.
- Kuća je zadnjih pet godina napuštena, a vlasnik ne živi ovdje. Molili smo ga da raščisti kuću i okućnicu, ali osim obećanja da će to učiniti, ništa se nije dogodilo. Prije par godina uspjelo se čak ući na posjed, kada je vlasnik dao ključeve pa se očistilo, ali sad je postalo neizdrživo", priča nam ova umirovljenica koja ima i zdravstvenih problema. Samim time manje izlazi iz kuće te je život u ovakvom okruženju njen gorući i stalni problem.
- Obraćali smo se Gradu, komunalcima, Zavodu za javno zdravstvo, svi sve znaju, ali najčešći odgovor bude da će se ubrzo riješiti. Dvaput godišnje se u Puli provodi deratizacija, a ovdje kocke otrova bace s mog balkona u susjedovo dvorište jer u njegovo dvorište ne mogu pristupiti, ali i to je samo privremeno i neučinkovito rješenje, priča naša sugovornica. Pokazuje nam mejlove koje je upućivala Gradu, a u jednom čak navodi da bi oni, kao susjedi, sufinancirali troškove čišćenja, samo da se ovom problemu konačno stane na kraj.
Osim problema s navedenim, susjedova kuća ima i azbestni krov, na što također ukazuje naša sugovornica, a već narušenu kvalitetu života, azbest dodatno pogoršava.
- Ali ništa nije strašno toliko koliko ti štakori. Prije nekoliko dana susjedi su ubili par komada. Vidimo ih da hodaju po krovu. Najveći je problem da se to ne održava, sve je zaraslo, a reagiram jer je ovo živa bolest, govori nam ona.
Privremeno rješenje
Sestra vlasnika posjeda, čiji su podaci poznati redakciji, koja je brigu o posjedu preuzela na sebe, rekla nam je da je sa svime upoznata, a već je prije nekoliko dana reagirala i pozvala tvrtku za deratizaciju. U međuvremenu su deratizatori i bili na posjedu te bacili otrov, a dogovorila je i raščišćavanje granja i prljavštine iz dvorišta.
- Uvijek reagiram pa je tako bilo i sada, a to sam i javila jutros susjedi. Ovog ponedjeljka imali smo dogovor s tvrtkom za deratizaciju o izlasku teren, ali budući da je padala kiša, izašli su u srijedu. Ja svako toliko organiziram čišćenje dvorišta i sve uredno platim, premda nisam ja vlasnica, a tako će biti i sada, kaže.
Ova situacija ogledni je primjer u kojem će se mnogi prepoznati te nas je ponukala da potražimo odgovore u Gradu Puli, ali i Nastavnom zavodu za javno zdravstvo Istarske županije. Što je uopće moguće učiniti u ovakvoj situaciji: može li se vlasnika "prisiliti" da riješi problem na svom posjedu te jesu li upoznati s konkretnim slučajem, pitali smo ih.
- Nadležni gradski odjel i Odsjek za poslove redarstva, zaštite i mjesne samouprave je zaprimio dopis stranke kao i telefonski poziv po kojem su službene osobe ovlaštene za nadzor komunalnog reda postupale u cilju utvrđivanja činjenica. S obzirom da je postupak u tijeku, stranka će biti obaviještena sukladno propisanim rokovima, odgovorili su iz Grada.
Iz Grada objašnjavaju da je nadležnost komunalaca ograničena na javno dostupne površine, dok se poslovi nadzora obavljaju na temelju Zakona o komunalnom gospodarstvu, odluka kojima se uređuje komunalni red i drugim posebnim zakonima.
- Važno je naglasiti da se građani u cilju zaštite svojih prava, sloboda, sigurnosti, zdravlja ili ukazivanje na nepravilnosti mogu isto tako obratiti nadležnim institucijama kao što je Državni inspektorat, policija ili po potrebi mogu pokrenuti postupak pred nadležnim sudom. Komunalni redari ne posreduju u rješavanju sporova između vlasnika privatnih parcela (međe, zidovi, stabla, izlijevanje vode), u slučaju emisije štetnih tvari i ometanja vlasništva, drugih imovinsko-pravnih sporova ili odnosa koji su uređeni Zakonom o vlasništvu i drugim stvarnim pravima" zaključuju iz Komunalne palače.
Nediljko Landeka: Deratizacija ne može biti uspješna ako je sve puno smeća
Nediljko Landeka, voditelj Odjela za dezinfekciju, dezinsekciju i deratizaciju Službe za epidemiologiju Nastavnog zavoda za javno zdravstvo IŽ-a referirao se na osnovni problem u ovom slučaja, a to je izostanak suradnje s vlasnikom.
- Privatno vlasništvo je nepovredivo, a ingerencija komunalnog redarstva ovisi o komunalnom redu. U nekim općinama imaju ovlasti da na privatnoj površini mogu reagirati, recimo, zbog visine žive ograde. Sve drugo ide preko privatne tužbe, objašnjava Landeka. Grad bi, po njemu, trebao preispitati odluke o komunalnom redu te temeljem toga nešto učiniti. Do tada, čini se da sve ovisi o dobroj volji vlasnika, a tvrtka koja obavlja deratizaciju ne može prisiliti vlasnika da surađuje. To može učiniti samo neka inspekcijska služba ili sudski nalog, tumači nam. "Sudski nalog je teško dobiti jer se mora napraviti procjena direktne ugroze za ljudsko zdravlje, ali najbolje bi bilo da se sve riješi dogovorom", zaključuje naš sugovornik.
Landeka veli da Zavod ne provodi deratizaciju na području Pule, ali obavlja stručni nadzor nad tim mjerama. Ovog četvrtka imali su najavljeni stručni nadzor. Pokušali su provjeriti i lokaciju u Rizzijevoj 16, a s obzirom na to da nisu uspjeli prići objektu jer je sve bilo zatvoreno, a nisu nikoga pronašli od susjeda, danas će pokušati ponovno, najavljuje.
- U slučaju u kojem je zapušten posjed u vlasništvu, nameće se suradnja sa samim vlasnikom da bi se prostor sanirao jer mjere deratizacije ne mogu biti uspješne ako je sve puno smeća i zapušteno. Sanitacija je osnovni uvjet da bi se deratizacija uspješno provela, objašnjava. Pojava zmija na ovom području također nije iznenadila Landeku, jer se, kaže, u tako zapuštenim prostorima naseljavaju različite životinje, a za glodavcima, uobičajeno je, dolaze i zmije.
- Tu se uspostavlja jedan mali eko-sustav u dvorištu, a mjere sanitacije su prve koje treba provesti. Maknuti izvore hrane i smeća, pokositi travu, čime ćemo narušiti stanište. Tek nakon toga se provode mjere deratizacije, zaključuje Nediljko Landeka.
Povezane vijesti
Podijeli: Facebook Twiter
