Od savjeta finfluencera do kupnje u jedan klik: Koliko mladi kontroliraju vlastiti novac?

Novac je danas dostupniji no ikada: kupujemo u nekoliko klikova, plaćamo mobitelom, a savjeti o štednji i ulaganju svakodnevno stižu putem društvenih mreža. No koliko su financijske odluke doista promišljene, a koliko ih donosimo iz navike, pod utjecajem trenutnog impulsa ili zato što je tako jednostavnije?

Istraživanje o digitalnim financijama i kibernetičkoj sigurnosti mladih, koje je agencija Karika provela za Hrvatsku udrugu banaka u rujnu ove godine na 503 ispitanika u dobi od 18 do 35 godina, pokazuje da se vještina korištenja digitalnih alata ne razvija nužno usporedno s financijskom disciplinom. Upravo se u svakodnevnim navikama, od potrošnje do zaštite osobnih podataka, kriju odluke koje često donosimo na autopilotu.

Kada se kupnja može obaviti u nekoliko sekundi, granica između želje i potrebe postaje manje jasna. Tome pridonose online trgovine, dostava, pretplate i brojne manje transakcije koje pojedinačno ne djeluju značajno, ali se s vremenom zbrajaju i daju nešto veći iznos.

Pregled potrošnje

Prema spomenutom istraživanju, čak 45 posto mladih sustavno prati svoje troškove. Njih 30 posto za to koristi aplikacije, a 15 posto troškove bilježi ručno. Oko 42 posto prati ih povremeno, dok 13 posto uopće ne vodi evidenciju. Financijsko znanje pritom je povezano s boljim pregledom potrošnje. Među ispitanicima koji svoje znanje ocjenjuju dobrim ili izvrsnim, 58 posto sustavno prati troškove, nasuprot 26 posto onih koji svoje znanje procjenjuju lošim.

Ni impulzivna kupnja nije zanemariva. Iako 51 posto mladih kaže da rijetko kupuje impulzivno, druga polovica ne iskazuje takvu razinu kontrole. Kada se odluka donosi pod utjecajem trenutnog raspoloženja, popusta ili straha da ćemo nešto propustiti, planiranje lako pada u drugi plan. Zato prvi korak prema boljoj kontroli financija nije nužno veća zarada, nego jasniji uvid u vlastite navike.

Digitalno okruženje nudi i načine plaćanja koji mogu umanjiti osjećaj stvarnog troška. Jedan od njih je BNPL (Buy Now, Pay Later), odnosno mogućnost da proizvod dobijemo odmah, a platimo poslije ili u ratama. Takve usluge često koristi ili bi ih koristilo kada je moguće 11 posto mladih, dok 49 posto ispitanika ne zna što je BNPL ni nakon što im je ponuđeno objašnjenje. Podatak otvara pitanje koliko razumijemo financijske proizvode koji nam se nude tijekom kupnje. Nekoliko manjih rata može djelovati bezazleno, ali više odgođenih obveza otežava pregled nad ukupnim mjesečnim izdacima.

Savjeti s društvenih mreža

Autopilot se uključuje i kada financijske informacije tražimo na društvenim mrežama. Takve sadržaje prati čak 62 posto mladih, najčešće putem YouTube kanala, a slijede Reddit, Instagram i TikTok. Među ispitanicima koji prate financijske sadržaje, gotovo polovica je barem jednom donijela financijsku odluku potaknutu savjetom s društvenih mreža. Ostatak kaže da nikada nije donijelo odluku isključivo na temelju takvih savjeta. Oko trećine savjet je provjerilo kod prijatelja ili poznanika, a samo 11 posto kod financijskih stručnjaka ili u banci, dok je vrlo mali postotak odluku donio bez dodatne provjere.

Istodobno, 57 posto svih ispitanika skeptično je prema finfluencerima, odnosno osobama koje objavljuju financijske sadržaje na društvenim mrežama. Dio mladih sumnja u njihovu stručnost, dok drugi upozoravaju na moguće sukobe interesa i sponzorstva. Samo četiri posto smatra ih pouzdanim izvorom informacija.

Problem, dakle, nije u tome što mladi traže informacije na internetu, nego u tome što privlačan sadržaj i obećanja brze zarade ponekad mogu zamijeniti provjerene činjenice. Zato je prije donošenja odluke važno provjeriti tko stoji iza preporuke, na čemu je temelji i ima li financijski interes za njezino promoviranje.

Štedimo, ali čekamo pravi trenutak

Financijski autopilot ne odnosi se samo na potrošnju. Može se očitovati i u odgađanju štednje i planiranja budućnosti, uz uvjerenje da ćemo se time ozbiljnije baviti kada budemo imali veće ili stabilnije prihode.

Istraživanje pokazuje da iznimno velik postotak ispitanika štedi, a među njima čak 62 posto izdvaja do četvrtine svojih prihoda. Ipak, konkretan cilj i iznos koji žele prikupiti ima samo trećina štediša.

Kao glavnu prepreku financijskom planiranju, nešto manje od polovice ispitanika navodi premale prihode. Dio ih smatra da još nije pravi trenutak, a ostatak ističe neizvjesnost budućnosti. Jednako toliko navodi nedostatak znanja. Velik broj mladih pritom smatra da je pravo vrijeme za planiranje tek kada prihodi postanu veći ili stabilniji.

Takav je stav razumljiv, osobito među onima koji tek ulaze na tržište rada ili se osamostaljuju. Ipak, planiranje ne mora početi velikim iznosima. Dovoljan je prvi korak: pregled prihoda i rashoda, određivanje prioriteta i realan cilj štednje. Važno je razlikovati stvarna financijska ograničenja od navike da odluke stalno ostavljamo za poslije.

Jedan klik može biti previše

U digitalnom dobu financijska pismenost uključuje i zaštitu novca i osobnih podataka. Istraživanje pokazuje zabrinjavajući podatak, naime čak 76 posto mladih barem povremeno koristi istu ili sličnu lozinku za više online servisa, a trećina to čini često. Uz to, veći dio ispitanika barem povremeno koristi javni Wi-Fi bez VPN-a, a gotovo polovica preuzima aplikacije ili igre izvan službenih trgovina. Takve odluke često donose iz praktičnosti. Samo zbog brzine prihvaćaju uvjete, kliknu "dopusti" ili ponove poznatu lozinku. No upravo te navike mogu povećati rizik od zloupotrebe osobnih podataka i financijskih prijevara.

Većina mladih koristi biometriju za pristup financijskim aplikacijama, manje od polovice koristi dvostruku provjeru autentičnosti, a tek četvrtina aplikacije za upravljanje lozinkama.

Financijska pismenost

Dobra je vijest da bi čak 70 posto mladih blokiralo karticu ili račun kada bi primijetilo nepoznatu transakciju ili posumnjalo na provalu u račun. Ipak, postoje i oni koji ne znaju kako bi reagirali. Sigurnost zato ne ovisi samo o poznavanju digitalnih alata, nego i o svakodnevnim navikama: korištenju jedinstvenih i snažnih lozinki, dodatnoj provjeri prijave, pažljivom odobravanju dozvola aplikacijama i provjeri sumnjivih poruka.

Financijska pismenost danas nije samo razumijevanje kamata, štednje ili ulaganja. Ona podrazumijeva i prepoznavanje vlastitih obrazaca ponašanja, kritičko vrednovanje informacija te razumijevanje posljedica odluka koje donosimo online.

U svijetu u kojem možemo kupiti, platiti ili uložiti u nekoliko sekundi, jedna od najvažnijih financijskih vještina postaje sposobnost da na trenutak zastanemo i zapitamo se: trebam li to doista. Upravo taj kratki predah može biti razlika između odluke donesene na autopilotu i one koja je uistinu naša.

Cijelo istraživanje dostupno je na internetskoj stranici HUB-a.

Povezane vijesti

• Puljani su odlično reagirali na redukciju vode - smanjili dnevnu potrošnju ZA DESET POSTO
• Dva važna samita u Kopenhagenu: EU raspravlja o obrani i pomoći Ukrajini, Europska politička zajednica okuplja gotovo cijelu Europu
• Štednja za mirovinu raste: U fondovima već 27,6 milijardi eura, evo što to znači za buduće umirovljenike