Višegodišnji financijski okvir i plan za oporavak EU-a sljedeće generacije još uvijek nisu usvojeni, a krajem tjedna održava se novi sastanak čelnika zemalja članica u Bruxellesu. Međutim, veto Mađarske i Poljske blokira taj povijesno velik financijski paket EU-a u visini od 1.824 milijarde eura, stoga je postizanje konačnog dogovora i dalje vrlo upitno.

"Ove dvije europske članice, koje su do sada bile u samom vrhu u korištenju EU sredstava, nipošto ne žele da se dodjela EU novaca uvjetuje poštivanjem načela vladavine prava, jer im to iz očitih razloga ne odgovara. Mađarska i Poljska, naime, svojim potezima već godinama krše temeljne europske vrijednosti, a u obje je zemlje neovisnost pravosuđa gorući problem, kao i sloboda izražavanja te prava manjina", pojašnjava IDS-ov zastupnik u Europskom parlamentu Valter Flego.

Mehanizam EU-a za demokraciju, vladavinu prava i temeljna prava, koji je predložio Parlament, a usvojen je u studenom ove godine, zamišljen je kao neovisna provjera u kojoj se na jednak način ocjenjuje kako su države članice usklađivale svoje politike s vrijednostima utvrđenima u članku 2. Ugovora o funkcioniranju Europske unije koji glasi: „Unija se temelji na vrijednostima poštovanja ljudskog dostojanstva, slobode, demokracije, jednakosti, vladavine prava i poštovanja ljudskih prava, uključujući i prava pripadnika manjina. Te su vrijednosti zajedničke državama članicama u društvu u kojem prevladavaju pluralizam, nediskriminacija, tolerancija, pravda, solidarnost i jednakost žena i muškaraca.“

"Države članice suočavaju se s gospodarskom krizom bez presedana, zato su nam europski novci potrebni više nego ikad i to čim prije. Nipošto nismo u poziciji da dodatno odugovlačimo s donošenjem proračuna. Dodatni zastoji moraju se izbjeći, a Fond za oporavak mora što prije postati operativan! Politički problem u Vijeću s dvije problematične članice ne smije kočiti oporavak nas preostalih 25 država! Zato, ne postigne li se dogovor krajem ovoga tjedna, postoji mogućnost da će se donijeti rješenje koje ne uključuje svih 27 država članica", ističe Flego.

Dodaje kako donošenje odluka u Vijeću apsolutnom većinom često dovodi do blokade ključnih odluka. Zato smatra da se ta procedura u Vijeću treba pojednostaviti kako bi se omogućilo brže i efikasnije djelovanje.

"Tako bismo izbjegli ovu blokadu proračuna! Stopostotni konsenzus u ovakvim je situacijama luksuz koji si EU jednostavno ne smije dozvoliti! Sve je više nepredvidivih situacija i u budućnosti moramo znati kako izbjeći situacije poput ove. U suprotnom ćemo izgubiti prednost i naprosto gledati u leđa vodećim globalnim ekonomijama. Potrebno je revidiranje načina donošenja odluka na nivou EU-a. Dozvoliti svakoj od 27 članica da uloži veto i tako blokira donošenje krucijalnih odluka poput EU proračuna i plana oporavka ne smije biti opcija. EU je sama po sebi previše kompleksna i procedure se moraju pojednostaviti. To je, između ostalog, i svrha konferencije The Future of Europe, koja će se održati čim situacija to dozvoli. Njome se nastoji smanjiti jaz između europskih građana i EU institucija. Konferencija Future of Europe prilika je za raspravu s Europljanima i promjenu EU-a nabolje, što podrazumijeva i pojednostavljivanje EU procedura i čitavog sistema donošenja odluka.", poručuje Flego.

Next Generation EU predviđa 750 milijardi eura za oporavak država od krize, od čega je 390 milijardi bespovratne pomoći i 360 milijardi zajmova. Hrvatskoj će na raspolaganju oko 22 milijarde. Preko 12 milijardi iz proračuna te preko 9 milijardi iz Next Generation EU, od čega gotovo 7 milijardi eura bespovratnih sredstava. Jednom doneseni – VFO i Next Generation EU – sadrže komponentu zelenog i digitalnog kao nikada do sad. To je smjer u kojem se Europa razvija i preduvjet dobivanja europskog novca. Čak 30 posto ukupnih investicija - 1.824 milijarde eura – mora biti usmjereno na zelene investicije, dok na digitalnu transformaciju ide 21% proračuna. Novi će proračun biti zelen i digitalan.

"Novaca će, dakle, biti, a koliko će tih novaca Hrvatska zaista i uložiti u svoj oporavak i daljnji razvoj ne ovisi ni o EU, ni o Mađarskoj ni Poljskoj, ovisi isključivo o nama samima. Hrvatska mora uskladiti svoje operativne planove s europskim, odnosno mora imati planove ulaganja u istraživanja i inovacije, digitalnu transformaciju, obrazovne programe, zelene politike, energetsku održivost i pametnu poljoprivredu. Primjerice, EU strategija Od polja do stola iznimno je važna za istarske poljoprivrednike koji imaju visokokvalitetne proizvode. Ali, projekti koje želimo financirati EU novcem moraju pratiti plan EU-a da do 2030. smanjimo upotrebu pesticida i antibiotika za 50 posto, a za 25 posto povećamo površine pod ekološkim uzgojem. EU neće financirati projekte koji ne ispunjavaju zelene standarde", zaključuje Flego.

Povezane vijesti

• Europarlamentarac Valter Flego: Potvrda o rezervaciji smještaja NE SMIJE BITI VIZA ZA PRELAZAK GRANICE
• Europarlamentarac Valter Flego o gospodarskom oporavku: Da bismo dobili novac iz EU fondova HRVATSKA MORA ODREDITI SVOJE PRIORITETE I USKLADITI IH S EUROPSKIM
• Istrijan u misiji obnove Europe: VALTER FLEGO MEĐU TROJE NAJUTJECAJNIJIH HRVATSKIH EUROPARLAMENTARACA