USUSRET CEREMONIJI 18. VELJAČE
Tuđman prvi na Markovu trgu zazvao Boga, MILANOVIĆ DRŽAVNI RITUAL PRESELIO NA PANTOVČAK
Sve inauguracije i prisege novoizabranih predsjednika Republike Hrvatske, od prve dr. Franje Tuđmana, do posljednje Kolinde Grabar-Kitarović, održavale su se na najstarijem zagrebačkom trgu u Gornjem gradu, Trgu sv. Marka. Novizabrani predsjednik Zoran Milanović ceremoniju prisege održat će na Pantovčaku, što je u skladu s Ustavom
Novoizabrani predsjednik Republike Hrvatske, Zoran Milanović, neće prisegnuti na Markovu trgu u utorak, 18. veljače, kako su to činili svi predsjednici od 1992. godine naovamo, već na Pantovčaku. Milanovićeva odluka, naravno, podijelila je javnost, a najviše odjeka imala je izjava bivšeg predsjednika RH dr. Ive Josipovića, da bi se novoizabrani predsjednik RH trebao držati tradicije, da to nije njegova fešta niti rođendanska proslava, već državni ritual, pa se prizvao i na Ustavni sud. Predsjednik Ustavnog suda dr. Miroslav Šeparović je izjavio: "Za Ustavni sud je samo bitno da se prije preuzimanja dužnosti prisega položi pred predsjednikom Ustavnog suda kako to nalaže Ustav, odnosno pred Ustavnim sudom kako govori zakon. Bitno je i da se prisega u tekstu položi onako kako je to određeno zakonom".
Fešta može početi
Dakle, dilema je riješena, fešta na Pantovčaku može početi.
Milanovićeva odluka nije iznenađenje, već odlučnost da učini ono što su njegovi prethodnici, kako pojedinačno izjavljuju, imali ideju učiniti, da se svečanost prisege obavi negdje drugdje, a ne na Markovu trgu, pa se tako spominjao Hrvatski sabor, Preporodna dvorana, Lisinski i Glazbeni zavod.
Trg sv. Marka nedvojbeno je simbol hrvatskih povijesnih događaja. Na ovom najstarijem zagrebačkom trgu, prisege su davali građani u parnicama, a svake godine na blagdan Sv. Blaža, 3. veljače, tu je prisezao i gradski sudac, te zagrebački gradski zastupnici. Od srednjeg vijeka pa sve do 1869. godine na Trgu i u crkvi Sv. Marka, ustoličavan je hrvatski ban. Osobito svečano bilo je ustoličenje baruna Josipa Jelačića za bana Trojedine Kraljevine Hrvatske, Slavonije i Dalmacije 5. lipnja 1848. godine. Na Katerininom trgu na Gradecu dočekalo ga je mnoštvo naroda i saborski zastupnici pred kojima je položio prisegu. Nakon toga je ban po običaju triput podignut u vis, uz poklike “Živio!” i pucnjavu topova. Obred je nastavljen u crkvi Sv. Marka, a zatim u pravoslavnoj crkvi Sv. Preobraženja, gdje je bana formalno ustoličio pravoslavni patrijarh i mitropolit Josif Rajačić. To je izazvalo mnogo prijepora, a objašnjenje se moglo pronaći u tome što katolički zagrebački biskup Josip Haulik u to vrijeme nije boravio u Zagrebu, nego u Beču, ali i u želji da se pokaže hrvatsko–srpsko jedinstvo u obrani od mađarskih pretenzija.
Tuđman promijenio tekst prisege
Prisega predsjednika Republike Hrvatske, najveći je i najsnažniji čin pri inauguraciji, a ona glasi: "Prisežem svojom čašću da ću dužnost predsjednika Republike Hrvatske obavljati savjesno i odgovorno, na dobrobit hrvatskog naroda i svih hrvatskih državljana. Kao hrvatski državni poglavar: držat ću se Ustava i zakona, brinuti se za poštovanje ustavnopravnog poretka Republike Hrvatske, bdjeti nad urednim i pravednim djelovanjem svih tijela državne vlasti, čuvati nezavisnost, opstojnost i jedinstvenost države Hrvatske. Tako mi Bog pomogao".
Taj je tekst prihvatio 1997. godine tadašnji Sabor Republike Hrvatske, odnosno, prihvatio je izmjene. Na prvoj inauguraciji 1992. godine Tuđman je ponavljao tekst prisege za predsjednikom Ustavnog suda Jadrankom Crnićem. Međutim, tada je dio rečenice iz prisege “‘na korist svih hrvatskih državljana” na svoju ruku promijenio izgovorivši “na korist hrvatskoga naroda i svih hrvatskih državljana” te na kraju, opet na svoju ruku, dodao “Tako mi Bog pomogao”.
Neki su mediji ovih dana objavili da su i Ivo Josipović i Kolinda Grabar-Kitarović izmijenili, odnosno „pogriješili“ tekst svečane prisege i to na istome mjestu: nisu izgovorili da prisežu Republici Hrvatskoj, već samo Hrvatskoj.
Stavljajući predsjedniku Tuđmanu predsjedničku lentu, predsjednik Ustavnog suda Crnić rekao je: “Gospodine Predsjedniče, stavljam vam lentu predsjednika Republike Hrvatske, znak predsjedničke časti, znakovlje državnog poglavara Republike Hrvatske, i proglašavam da od ovog trenutka preuzimate sva prava, dužnosti i obveze predsjednika Republike. Kao predsjednik Ustavnog suda koristim prigodu da vam prvi čestitam.”
Poglavar izbačen, božja pomoć ostaje
Uslijedile su kritike teksta predsjedničke prisege ponajviše na uporabu pojma "hrvatski državni poglavar", koji je izbačen iz teksta Ustava Republike Hrvatske 2000. godine, kao i u pogledu zazivanja Božje pomoći u završnoj sintagmi "Tako mi Bog pomogao“, što je Ustavni sud presudio da sintagma nije protuustavna. Bilo je upitno hoće li deklarirani agnostik, dr. Ivo Josipović, izreći tekst prisege u cijelosti, ali je on odlučno potvrdio da s time nema nikakvih problema, te da je ta sintagma izraz kulturološke tradicije, a ne izraz vjerskog opredjeljenja.
Konačno, Ustavni sud je 2017. godine utvrdio da taj poklič ne ugrožava ateiste i agnostike niti dovodi u pitanje sekularnost Republike Hrvatske. I Milanović će tekst predsjedničke prisege izgovoriti u cijelosti. Predsjednik dr. Josipović nije imao nikakvih problema ni kada je primio poziv Svete Stolice da, 27. travnja 2014. godine, prisustvuje svečanosti kanonizacije blaženih papa Ivana XXIII. i Ivana Pavla II. na Trgu sv. Petra u Vatikanu. Nazočio je toga dana sa suprugom Milkom na tom povijesnom događaju Katoličke crkve.
Lenta propisana zakonom
Zašto je predsjednik Ustavnog suda Jadranko Crnić stavio lentu predsjedniku Tuđmanu, a predsjednica Ustavnog suda Jasna Omejec nije, već je samo uručila lentu predsjednici Grabar-Kitarović? Iz razloga bontona, koji nalaže da se lenta ne smije nositi na kaputu, a toga je dana zbog hladnoće predsjednica nosila kaput. Tuđman je, pak, prisegnuo u kolovozu usred ljeta.
Zakonom o grbu, zastavi i himni te zastavi i lenti predsjednika RH propisano je da je lenta predsjednika Republike Hrvatske znak predsjedničke časti te da se nosi u posebnim svečanim prigodama koje su vezane za predstavljanje Republike Hrvatske i to: na Dan državnosti, pri predaji priznanja, kod akreditiranja diplomatskih i konzularnih predstavnika i u drugim svečanim prigodama.
Ni Mesić ni Josipović nisu nosili lentu. Josipović je to objasnio time što se zakon nije primjenjivao deset godina, pa je izašao iz običaja, stoga nošenje lente ne bi imalo učinak jačanja digniteta države, već suprotno.
Sve dosadašnje inauguracije protekle su u dojmu da Hrvatska dobiva novog vladara, što je netočno. U svijetu su vladare odavno zamijenili državni dužnosnici. Zato je predsjednička inauguracija Zorana Milanovića prvi takav događaj, koji je koncipiran kao uvođenje u posao državnog dužnosnika, a ne kao raskošna i pompozna svečanost u čast dolaska novog vladara. To je stavljanje predsjednika Republike Hrvatske u realno političku razinu.
Predsjednička inauguracija kroz godine
Dr. Franjo Tuđman je prvi put prisegnuo u srijedu, 12. kolovoza 1992. godine, a drugi put u utorak, 12. kolovoza 1997. godine. I prvi i drugi put prisegnuo je pred predsjednikom Ustavnog suda Jadrankom Crnićem. Prva inauguracija Stjepana Mesića bila je zakazana za petak, 18. veljače 2000. godine. Također u petak, pet godina kasnije, održana je i druga Mesićeva prisega. Predsjednik Ustavnog suda bio je Smiljko Sokol kod prve inauguracije, a kod druge Petar Klarić. Te 2000. godine predsjednička inauguracija bila je najveći međunarodni skup u Hrvatskoj od stjecanja državne neovisnosti. Mesić se predstavio kao predsjednik građanin, a tijekom desetogodišnjeg predsjedničkog mandata kohabitirao je s čak troje premijera: Ivicom Račanom, Ivom Sanaderom i Jadrankom Kosor. S premijerkom Kosor svoj je mandat počeo i predsjednik Josipović. Dr. Ivo Josipović prisegnuo je u četvrtak, 18. veljače 2010. godine, pred predsjednicom Ustavnog suda Jasnom Omejec. Ceremonija je počela nakon što je Grički top označio podne. Ceremonija svečanog polaganja prisege i inauguracija novoizabrane predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović, održala se u nedjelju, 15. veljače 2015. godine i to zato jer je američki predsjednik Barack Obama najavio za 18. veljače održavanje globalnog summita o borbi protiv nasilnog ekstremizma. Prisegnula je pred predsjednicom Ustavnog suda Jasnom Omejec. Svečanost je počela u podne, a njezin početak označio je pucanj Grčkog topa te zvonjava zvona crkve Sv. Marka.
Tko je pjevao, što se jelo
Na Josipovićevoj inauguraciji Radojka Šverko pjevala je pjesmu "Ljubim te do bola", koju je otpjevala i na inauguraciji Kolinde Grabar-Kitarović, a nastupila je i solistica Renata Sabljak s međimurskom pjesmom „Dej mi Bože“. Svi su mediji objavili da će pjevačka diva Josipa Lisac na predsjedničkoj inauguraciji Zorana Milanovića otpjevati hrvatsku himnu „Lijepa naša“. Na svečanom ručku u palači Dverce, nakon inauguracije predsjednika Josipovića, bila su dva menija – vegetarijanski i mesni. Postavljen je bogati švedski stol s nizom hrvatskih jela i pića: paški sir, slavonski kulen, istarski tartufi, štrukle, purica s mlincima. I na svečanom ručku predsjednice Grabar-Kitarović posluživale su se domaće delicije, ali za razliku od ranijih svečanosti, poslužen je skromniji meni - samo jedno predjelo i samo jedno glavno jelo. Za predjelo dalmatinski pršut s bračkim maslinama i paškim sirom prelivenim djevičanskim maslinovim uljem te rolice šunke s pjenicom od sira uz pjenušac i malvaziju istarskog vinara Kozlovića. Za glavno jelo uzvanici su dobili Lentrecote steak (odležani steak od junetine) odležan u dimu od kestena s pečenim krumpirom i rajčicom u ružmarinu. Za desert su poslužene slatke štrukle punjene bobičastim voćem prelivene umakom od vanilije i cimeta. Svečanost predsjedničke inauguracije Kolinde Grabar-Kitarović režirao je redatelj Krešimir Dolenčić, koji je isti posao 1997. godine obavio i za predsjednika dr. Franje Tuđmana. Josipović nije angažirao redatelja, a za scenografiju su bili zaduženi Ivica Propadalo i Saša Šekoranja. Stjepan Mesić je 2005. godine za redatelja angažirao Ozrena Prohića.
Povezane vijesti
Podijeli: Facebook Twiter
