"PRINCEZA TAME"
WSJ otkriva kako Trump od najmoćnijih kompanija traži velike uplate
(Photo by SAUL LOEB / POOL / AFP)
Gotovo svake večeri u Bijeloj kući predsjednik Donald Trump zove svoju glavnu operativku za prikupljanje donacija Meredith O’Rourke kako bi provjerio stanje na računima. Trumpa zanima koje su kompanije uplatile novac, koje još oklijevaju i o kolikim je iznosima riječ, a redovito traži znatno veće cifre od planiranih - nekima odredi pet, a drugima i 50 milijuna dolara, piše The Wall Street Journal u velikom istraživačkom tekstu, a prenosi Index.hr.
Trumpova "princeza tame" šefovima korporacija: Ovo je predsjedniku izuzetno važno
"Ovo je predsjedniku izuzetno važno. Osobno je tražio da vas nazovem i zatražim ovu donaciju", ponavlja O’Rourke direktorima američkih korporacija, a u telefonskim razgovorima otvoreno poručuje: "Šef želi taj novac."
Trump svoju suradnicu u šali naziva "princezom tame" jer je nemilosrdna prema donatorima. U njegovu drugom mandatu prikupljeno je više od 800 milijuna dolara, što je razina privatnog financiranja kakvu Bijela kuća u modernoj povijesti još nije vidjela.
Američki tehnološki divovi brzo su se prilagodili novim pravilima igre. Japanski SoftBank uplatio je 50 milijuna dolara za buduću Trumpovu predsjedničku knjižnicu, Apple je ispisao ček na oko 25 milijuna dolara za gradnju nove svečane dvorane u Bijeloj kući, Microsoft je dao desetak, a Amazon oko pet milijuna dolara. Meta Marka Zuckerberga uplatila je 10 milijuna dolara Trumpovom političkom odboru, uz ranijih 22 milijuna za knjižnicu kroz nagodbu oko privremenog blokiranja njegovih profila na društvenim mrežama, doznaje WSJ.
Večere od milijun dolara i direktan pristup predsjedniku
Iako američki zakoni ne brane predsjednicima prikupljanje neograničenih iznosa za neprofitne zaklade i političke odbore gdje se imena donatora često niti ne moraju javno objaviti, povjesničari i analitičari upozoravaju da je Trump stvorio sustav otvorenog korporativnog reketarenja. "Nekada se govorilo o iznajmljivanju Lincolnove sobe za kampanjske donacije u Clintonovo doba, no ovo je sad postalo golemo korporativno pojilo", komentirao je za WSJ predsjednički povjesničar Douglas Brinkley.
Ključnu ulogu u operaciji igraju ekskluzivne večere uz svijeće u Bijeloj kući i na Trumpovim imanjima, gdje ulaznica stoji milijun dolara po osobi. Ondje direktori najmoćnijih kompanija dobivaju izravan pristup predsjedniku, koji s njima sjedi satima i otvoreno pita: "Kako vam mogu pomoći? Što vam treba?" O’Rourke sjedi za stolom i pažljivo bilježi obećanja i želje biznismena, a bilješke potom prosljeđuje službenicima administracije.
Koliko je Trump posvećen prikupljanju novca pokazuje i podatak da se niti 24 sata nakon pokretanja rata u Iranu pojavio na donatorskoj večeri na Floridi. Događaj je nakratko prekinut samo kako bi Trump primio vijest o ubojstvu iranskog vrhovnog vođe Alija Hameneija, nakon čega se vratio za stol i s direktorom telekoma Verizon nastavio dugu raspravu o vrstama optičkih kabela.
Ugovori s Pentagonom i popuštanje propisa
Direktori u neslužbenim razgovorima priznaju da je Trumpova administracija potpuno transakcijska. Ako kompanija ima problem s regulatorima ili želi unosan državni posao, predsjednik prvo pita koliko su novca uplatili. Oni koji plate ulaze na popis podobnih, a oni koji odbiju s njega ispadaju, potvrdilo je za WSJ nekoliko čelnika kompanija s burze. Analitičari taj mehanizam već nazivaju "Trumpovim transakcijskim porezom", kojim se slobodno tržište zamjenjuje kupovanjem predsjednikove naklonosti.
Primjeri takve trgovine utjecajem već se vide u praksi. Nakon što se Trump na svom golf-terenu sastao s vodećim ljudima duhanske industrije i prikupio milijune dolara za svoje fondove, američka Agencija za hranu i lijekove (FDA) ekspresno je ukinula zabrane za pojedine arome električnih cigareta, a čelnik agencije je smijenjen. Šest demokratskih senatora otvoreno je optužilo duhansku kompaniju Altria da je višemilijunskim uplatama za Trumpovu dvoranu kupila zaobilaženje saveznih zakona.
Sličan se obrazac ponovio i kod vojne industrije. Oružani div Lockheed Martin donirao je više od 10 milijuna dolara za infrastrukturne projekte i proslavu obljetnice SAD-a. Nedugo nakon toga Pentagon im je dodijelio ugovor vrijedan do 35 milijardi dolara za obnovu zaliha projektila potrošenih u ratu s Iranom, a Trump je ubrzo objavio da će Lockheed s pet milijuna dolara financirati i gradnju novog helidroma u krugu Bijele kuće.
Radikalan zaokret u odnosu na prvi mandat
Ovakav pristup predstavlja potpunu suprotnost Trumpovoj retorici iz 2015. godine, kada je tvrdio da sam financira svoju kampanju, političke odbore nazivao prevarom i obećavao biračima da će "isušiti vašingtonsku močvaru". Tijekom prvog mandata Trump je izbjegavao agresivno traženje novca od kompanija, no suradnici svjedoče da je nakon pobjede 2024. shvatio koliko korporativnih čelnika čeka u redu pred Mar-a-Lagom s čekovima u rukama i naredio O’Rourke da "kuje željezo dok je vruće".
Iz Bijele kuće odbacuju bilo kakve sumnje u korupciju i tvrde da je Trump "najuspješniji prikupljač političkog novca u modernoj povijesti" te da se predsjednik "ne može kupiti". No sam Trump pred donatorima ne skriva koliko lako izvlači novac od korporativne Amerike. Na nedavnoj donatorskoj večeri u Bijeloj kući otvoreno se hvalio okupljenim direktorima: "Pitao sam jednog od vas bi li 25 milijuna dolara bilo u redu. Rekao je da pristaje. Ne treba puno takvih od 25 milijuna da se posao završi."
