Poruka oporbe
SDP proziva ministra Ružića: Sustav socijalne skrbi je u kaosu, a socijalni radnici štrajkaju
(SDP Press)
Saborske zastupnice SDP-a Sabina Glasovac, Martina Vlašić Iljkić i Anita Curiš Krok upozorile su u utorak u središnjici SDP-a na Iblerovom trgu na ozbiljne probleme u sustavu socijalne skrbi, ocijenivši da je sustav doveden u stanje kaosa u kojem najviše trpe najranjiviji građani, dok socijalni radnici već danima provode bijeli štrajk zbog uvjeta rada i preopterećenosti.
Sabina Glasovac poručila je kako aktualni ministar rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike Alen Ružić pokazuje da nema potrebne kompetencije za vođenje tog resora. Podsjetila je kako je bez zadrške prihvatio ministarsku funkciju iako je ranije bio predviđen za drugi resor.
Istaknula je da se ministar danima ne oglašava dok socijalni radnici upozoravaju na preopterećenost sustava, nedostatak kadra i teške uvjete rada. Umjesto konkretnih rješenja, dodala je, iz Ministarstva dolaze samo općenite izjave i najave reorganizacija, dok ljudi u sustavu nemaju vremena čekati dugoročna rješenja.
Glasovac je naglasila da bijeli štrajk socijalnih radnika nije nastao preko noći, nego je rezultat višegodišnjeg ignoriranja upozorenja iz sustava o preopterećenosti i nedostatku stručnih radnika.
Glasovac je uputila i tri pitanja novom HDZ-ovom ministru. Prvo se odnosi na razloge zbog kojih se Ministarstvo godinama oglušuje na upozorenja stručnjaka iz sustava te je li njegov prethodnik imao konkretan razlog zašto na ta upozorenja nije reagirao. Drugo pitanje odnosi se na činjenicu da pravilnici potrebni za provedbu sustava osobne asistencije još nisu stavljeni u javnu raspravu. Treće pitanje odnosi se na povlačenje žalbe Ministarstva u vezi sa sudskim postupkom Marina Piletića, pri čemu Glasovac traži objašnjenje je li riječ o priznanju da je politika prethodnog ministra bila pogrešna ili o političkom potezu kojim se, kako je rekla, pokušava stvoriti dojam rješavanja problema koje je isto ministarstvo stvorilo.
Martina Vlašić Iljkić ocijenila je da je sustav socijalne skrbi pretvoren u prostor kaosa u kojem najveću cijenu plaćaju najranjiviji građani. Smatra da je do takvog stanja došlo jer prethodni ministar nije riješio ključne probleme, a novi je preuzeo resor bez jasnog plana i konkretnih rješenja.
Naglasila je da su socijalni radnici temelj sustava socijalne skrbi te da moraju imati zaštitu, podršku i uvjete koji će im omogućiti kvalitetan rad. Umjesto toga, tvrdi Vlašić Iljkić, suočavaju se s prebacivanjem krivnje i organizacijskim problemima, iako je jasno da je zakazao sustav, a ne ljudi koji u njemu rade.
Upozorila je i na neusklađenost podataka o broju zaposlenih. Dok ministarstvo govori o povećanju broja radnika, stručnjaci iz sustava navode da se to uglavnom odnosi na zaposlenike u središnjim službama i administraciji, a ne na one koji rade izravno s korisnicima.
Poseban problem vidi i u činjenici da se sustav od 2022. centralizirao, ali i dalje vrijedi pravilnik o minimalnim uvjetima stručnih radnika iz 2014. godine, koji više ne odgovara stvarnim potrebama. Dodala je da se broj korisnika dodatno povećao zbog provedbe Zakona o inkluzivnom dodatku, a da pritom sustav nije prilagođen novim obvezama.
Prema njezinim riječima, potrebno je izmijeniti Zakon o inkluzivnom dodatku kako bi se uklonile odredbe koje dodatno opterećuju korisnike, ali i ubrzati donošenje rješenja o pravima iz tog zakona. Također smatra da je nužno kadrovski ojačati Zavod za vještačenje, rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom kako bi se ubrzali postupci, dok bi administriranje velikog broja zahtjeva trebalo izmjestiti iz sustava socijalne skrbi.
Anita Curiš Krok upozorila je na svakodnevne probleme s kojima se susreću socijalni radnici, ističući da su djelatnici često prepušteni sami sebi te da se suočavaju s teškim uvjetima rada i velikim administrativnim opterećenjem.
Naglasila je da uz povećanje broja zaposlenih treba poboljšati i uvjete rada, smanjiti opterećenost djelatnika i reorganizirati sustav. Djelatnici na terenu, dodala je, najbolje znaju s kakvim se problemima sustav suočava i zato ih treba slušati kada upozoravaju na nužne promjene. Zbog kaosa u sustavu najviše pate krajnji korisnici, koji su najranjivija skupina našeg društva, a centralizirana država i urušeni sustav socijale šalje sliku države, jer, kaže se, koliko imaš socijalnih radnika i koliko ima potrebe za njima, toliko si socijalna država.
"Izgleda da mi i dalje nismo socijalna država, a s ovakvim ponašanjem nismo ni na dobrom putu", zaključila je Curiš Krok.
Povezane vijesti
Podijeli: Facebook Twitter
