(Snimio Milivoj Mijošek)
Raul Kumar upisao je svoj seniorski debi za Istru 1961 u Velikoj Gorici, zamijenivši u 73. minuti Mohameda Nasraouija, nakon čega je od prve minute krenuo doma sa Slaven Belupom i u gostima kod Osijeka. Bile su mu to prve utakmice među "velikim dečkima" i kao takve sigurno će ih zauvijek pamtiti, ali ona prava tek je stizala, "Derbi della Učka" s Rijekom na Drosini. I u njoj mu je Oriol Riera ukazao povjerenje od prvog sudačkog zvižduka, ali već nakon 18 minuta opet se oglasio zagrebački arbitar Ante Čulina i zbog guste magle poslao igrače u svlačionicu.
- Rijeka nam dolazi u Pulu samo dvaput godišnje i za takve utakmice mi domaći dečki živimo. Cijeli tjedan smo se "nabrijavali" za nju jer smo znali što će nas dočekati na stadionu, raspoloženi navijači obje momčadi, a bio je tu i vatromet prije početka utakmice da začini sjajnu atmosferu. I onda odigramo samo 18 minuta - razočarano je Raul Kumar slegnuo ramenima. - Prvo što sam u tom trenutku pomislio je da li je to moguće i došlo mi je da počnem moliti suca da ne prekine utakmicu. Da se mene pitalo, igralo bi se i dalje makar ne vidjeli prst pred okom, premda treba biti realan i reći da uvjeti definitivno nisu bili za igranje.
Koliko je Kumar želio nastaviti igrati vidjelo se i po tome da se među prvima vratio na teren obavijen maglom, u dresu preko kojeg je samo navukao jaknu, i počeo dodavati s Dominikom Celijom.
(Snimio Milivoj Mijošek)
- Kad je utakmica počela malo smo se mučili s vidljivošću zbog dima od pirotehnike, ali nije to bilo pretjerano strašno. Potom je desetak minuta sve bilo u redu, a onda se počela spuštati magla. Vidio sam deset metara ispred sebe i deset metara sa strane, a kako sam igrao pored klupi za rezerve jedina tribina koju sam vidio bila je zapadna, i to samo prve redove - prisjetio se Kumar. - Uslijedio je prekid tijekom kojeg nam je trener najprije podijelio par savjeta, a onda smo vozili bicikl da se ne bi ohladili te svaku minutu provjeravali kakvo je stanje. Kad su se nakon deset minuta kapetani vratili na teren sa sucem, bilo je još gore i pretpostavljao sam što će biti, no i dalje sam se nadao, ali nisam više mogao čekati u čekaonici. Morao sam izići i raditi bilo što pa smo tako Celija i ja 15-ak minuta mijenjali mjesta na terenu i van njega, trčali i dodavali se. Bili su u tunelu i Riječani, koji su također htjeli da se utakmica nastavi kad je već krenula, ali uskoro je stigla vijest o definitivnom prekidu i još uvijek mi je teško opisati koliko mi je bilo žao što se nije nastavilo.
Za razliku od gostiju koji su ostali na stadionu i u autobusu čekali odluku hoće li se utakmica nastaviti sutradan da znaju da li da se vrate doma ili prespavaju u Puli, Zeleno-žuti su brzo napustili Drosinu.
- Iz kluba su nam rekli da odemo doma i odmorimo se te da će nam javiti čim saznaju hoće li se sutra igrati. Mi smo htjeli nastaviti u ponedjeljak, ali moglo se naslutiti da će odgoditi za siječanj zbog europske utakmice Riječana. Tako se i dogodilo, što su nam javili oko 22 sata i onda smo drugi dan umjesto nastavka derbija, trenirali u Balama i bili smo svi od reda prazni, prvenstveno mentalno - priznao je Kumar. - Trener je odmah obavio razgovor s nama jer je svjestan da je kraj polusezone i da su nam misli svugdje. Naročito nakon ovog prekida, ali da se moramo fokusirati i na najbolji mogući način oprostiti jedni od drugih za ovu godinu, igrom kakvu pružamo u posljednjim kolima i pobjedom. Trebamo otići u Varaždin spremni da naše navijače, koji će nas sigurno i ovom prilikom doći uživo podržati, napravimo ponosnima.
Utakmica u Varaždinu započet će u 16 sati, dva sata ranije nego što je bilo predviđeno.
- To je odličan potez, kako zbog mogućih novih problema s maglom predvečer, tako i zbog činjenice da se nećemo doma vraćati u "sitne sate" te će se igrači koji u subotu odlaze na put stići i malo odmoriti - istaknuo je Kumar. - Očekuje nas utakmica protiv jako kvalitetne momčadi kojoj je teško pronaći manu, jer ih definitivno nema previše te ćemo joj morati pristupiti maksimalno kao i do sada i nadati se najboljem. Iskreno, ne znam što možemo očekivati osim da ćemo se jedni i drugi baciti na glavu ne bi li stigli do pobjede. Posljednja je utakmica u godini, idemo dati sve što imamo u sebi i potom slijedi odmor. Bit će sigurno dosta taktičkog nadmudrivanja, što nama paše jer smo u tom segmentu jako dobro posloženi i samo trebamo biti pravi. Neće biti previše nepoznanica jer puno smo utakmica odigrali jedni protiv drugih, a usto će nas u Varaždinu dočekati dosta poznatih lica, dečki koji su nekad igrali za Istru 1961. Osobno, meni se u njihovim redovima jako sviđa Latković, Duvnjak mi je odličan igrač, Mamut također, i oni bi nam u petak mogli biti najveća prijetnja.
Za ogled s Varaždincima Španjolac na klupi pulskog prvoligaša neće imati na raspolaganju jedino Salima Faga Lawala, koji se priključio reprezentaciji Nigerije za predstojeći Afrički kup nacija. Suprotno najavama, Mohamed Nasraoui, koji je tri posljednje utakmice preskočio zbog ozljede, ostao je u Puli te je jučer zajedno sa suigračima trenirao na Drosini. Za očekivati je da će reprezentativac Tunisa biti u zapisniku u Varaždinu, gdje bi Kumara mogli opet vidjeti među starterima.
- Naravno da se tome nadam, ali ako i ostanem na klupi, nestrpljivo ću čekati svoju priliku da uđem. Nema prostora za ljutnju ili ljubomoru, svi smo tu za momčad i želimo najbolje za nju - zaključio je Kumar.
Protiv Slaven Belupa Kumar je bio jedan od trojice stopera, dok je protiv Osijeka i Rijeke krenuo kao desni bek u zadnjoj četvorki.
- Sa Slavenom nije bilo Marešića, a on i Koski bez problema mogu igrati u jednoj od Liga petice i uz takav stoperski par zadovoljan sam da sam dobio priliku i igrat ću gdje god me trener stavi. Premda ne igram klasičnog beka, nikad ranije se nisam našao u takvoj ulozi i trebalo mi je malo vremena da se prilagodim zahtjevima, a neke stvari još uvijek hvatam. Trener mi puno pomaže, zvao me čak i na individualnu analizu kako bi mi sve podrobnije objasnio, a to što mi kaže pokušavam primijeniti, prvo na treningu, a potom na utakmici - naglasio je Kumar. - Zahvalan sam suigračima koji mi puno pomažu i treneru što mi je dao šansu jer bez njega svega ovoga nije bilo, a ja sam zgrabio priliku i nadam se da sam opravdao njegovo povjerenje te da će dalje sve ići kako treba. Pokušat ću zadržati kontinuitet jer ono što mi u ovom trenutku najviše treba su iskustvo koje se stječe kroz utakmice, a pritom ću probati pružati najbolje moguće partije.