ZAGREB

Zavod za povijesne i društvene znanosti HAZU u Rijeci slavi 75. rođendan

| Autor: Hina
(Hina/EPA)

Zavod za povijesne i društvene znanosti HAZU u Rijeci s područnom jedinicom u Puli u četvrtak slavi 75. rođendan i najstarija je znanstvenoistraživačka jedinice Akademije izvan Zagreba, a glavna joj je zadaća proučavanje povijesnih i drugih pitanja za prostor zapadne Hrvatske.

Zavod već tričetvrt stoljeća proučava povijesna, ekonomska, etnološka, etnomuzikološka, etnička, crkvena, pravna, filološka i druga pitanja u prvome redu vezana uz prostor zapadne Hrvatske - Istru, Rijeku i ostalo kvarnersko područje s otocima te Gorski kotar, izvijestio je u srijedu Ured za odnose s javnošću Hrvatske znanosti i umjetnosti (HAZU) uoči 75. obljetnice toga svog zavoda.

Glavni motiv osnivanja - prikupljanje materijala za Parišku mirovnu konferenciju

Voditelj Zavoda član suradnik HAZU Miroslav Bertoša i upraviteljica dr. sc. Sanja Holjevac podsjetili su da je Zavod utemeljen na temelju odluke Predsjedništva Narodne vlade Hrvatske 28. svibnja 1945. pod imenom "Jadranski institut" sa sjedištem u tadašnjemu gradu Sušaku (danas dio Rijeke), sa zadatkom "da znanstveno i stručno proučava pitanje jadranskoga primorja i to s geografsko-historijsko-etnografskog, prometno-ekonomskog i tehničko-urbanističkog stanovišta, te da javno objavljuje rezultate svog rada''.

Vlada je time odobrila molbu za osnivanje Jadranskog instituta koju joj je 16. svibnja 1945. uputio organizacijski odbor u sastavu - dr. Josip Roglić, dr. Vladislav Brajković i prof. Matko Rojnić. Glavni je motiv osnivanja Instituta odmah po završetku Drugoga svjetskog rata bio prikupljanje i tiskanje znanstvenih argumenata i dokumentacije za potrebe Pariške mirovne konferencije 1946. -1947. koji će potvrditi hrvatsku pripadnost Istre, tadašnje Rijeke, dijela kvarnerskih otoka i drugih obalnih i otočnih krajeva koje je 1918. okupirala Kraljevina Italija, a potom su joj 1920. i 1924. i međunarodnopravno pripali.

Arhivski i znanstveni materijal koji su prikupili i objavili prvi suradnici Instituta bio je temelj za odluku o pridruženju tih krajeva matici domovini Hrvatskoj (i slovenskih Sloveniji), u tadašnjoj Jugoslaviji, do koje je došlo Pariškim mirovnim ugovorom 1947. godine.

Među znanstvenicima i stručnjacima koji su, uz spomenuti utemeljiteljski "trojac", bili aktivni suradnici Instituta na tim poslovima, a neki i neposredno sudjelovali na međunarodnoj konferenciji u Parizu, bili su i pravnik Juraj Andrassy, književni povjesničar Antun Barac, publicist Ive Mihovilović, svećenik i povjesničar Božo Milanović, književnik i ekonomski historiograf Mijo Mirković (Mate Balota), jezikoslovci Petar Skok, Mirko Deanović i Fran Ramovš.

Među najvažnijim rezultatima tog rada koje je objavio Jadranski institut u Sušaku znamenito je djelo "Cadastre National de l´Istrie d´après le Recensement du 1er Octobre 1945."(1946.), s dodatkom Index patronymique (1946.), te više drugih djela o nacionalnoj i političkoj pripadnosti spornih područja, napose Istre i tzv. Julijske krajine.

Početak rada hrvatske historiografije na tom području

Početak rada Jadranskoga instituta u Sušaku značio je i početak razvoja hrvatske historiografije o sjevernojadranskome hrvatskom prostoru te institutskoga znanstvenoistraživačkog rada u području humanističkih i društvenih znanosti na tome području koji kontinuirano traje i danas, istaknuto je.

Institut je 1948. ušao u sastav Akademije, idućih desetljeća nekoliko je puta zbog reorganizacije mijenjao naziv, ali temeljna je znanstvena usmjerenost ostala ista, a 1978. ušao je u sastav Akademijina Istraživačkoga centra pod nazivom Zavod za povijesne i društvene znanosti, pod kojim djeluje i danas. Od 1966. do 1968. u okviru instituta bio je i Centar za historiju radničkoga pokreta i NOR-a Istre, Hrvatskoga primorja i Gorskoga kotara.

Šireći znanstvenoistraživačku djelatnost na cijelo područje sjevernoga Jadrana, Zavod je 1969. osnovao radnu, danas područnu jedinicu u Puli, koja od tada djeluje kontinuirano s primarnom usmjerenošću na historiografska i etnološka istraživanja Istre.

Nositelji znanstvenoistraživačkoga rada bili su stalni zaposlenici Zavoda - znanstveni i stručni djelatnici koji su u idućim desetljećima svojim istraživanjima mnogih dionica povijesti i suvremenosti zapadne Hrvatske dali važne prinose hrvatskoj znanosti. 

Danas je u Akademijinu riječko-pulskom Zavodu zaposleno devetero djelatnika, njegov rad je u posljednje vrijeme svojim posvećenim i angažiranim voditeljstvom višestruko unaprijedio i obilježio pokojni akademik Petar Strčić, a nakon njegove smrti 2019. voditelj je postao Miroslav Bertoša.

Rezultate istraživanja djelatnici objavljuju u domaćim i stranim znanstvenim časopisima, knjigama i drugim edicijama te o njima izvješćuju na međunarodnim i domaćim znanstvenim skupovima. 

Glavnu znanstvenoistraživačku usmjerenost Zavoda potvrđuje i rad na više znanstvenih projekata koji su se provodili u njemu, među kojima su najvažniji Prilozi za povijest Istre, Kvarnera i Gorskoga kotara (1991.- 1996.), te Prilozi za povijest zapadne Hrvatske (Istra, Kvarnersko primorje, Gorski kotar) (2002. -2006.) i Povijest zapadne Hrvatske (Istra, Kvarnersko primorje, Gorski kotar, Lika) (2007. - 2011.).

U izdavačkoj djelatnosti Zavoda ističe se znanstveni časopis Problemi sjevernog Jadrana, kojemu je prvi broj objavljen 1963. pod uredništvom akademika Mije Mirkovića (Mate Balote) te Josipa Roglića i Vladislava Brajkovića, urednici su potom bili i akademici Dragovan Šepić i Milan Moguš te dr. sc. Vjekoslav Bratulić, od 2003. glavni je urednik Miroslav Bertoša, a  dosad je objavljeno 17 svezaka toga časopisa.

Zavod je organizator i suorganizator brojnih znanstvenih skupova, predstavljanja knjiga i časopisa, izložaba te drugih manifestacija u području znanosti i kulture. Od 2002. kontinuirano svake godine u suradnji s Udrugom "Dr. Franjo Rački" Fužine organizira znanstveno-stručni skup Dani dr. Franje Račkoga.

Zavod raspolaže s bogatom znanstvenom knjižnicom te važnom arhivskom građom, a svojom donacijom od više tisuća knjiga znatno ju je obogatio pokojni akademik Petar Strčić.

Važnost i vrijednost rada Zavoda prepoznaju i jedinice područne i lokalne samouprave, što potvrđuju financijskom potporom i drugim oblicima suradnje sa Zavodom, a kako ističu u Zavodu, njegova budućnost su sadašnji naraštaj znanstvenih i stručnih djelatnika i njihova želja za novim istraživačkim projektima.


Podijeli: Facebook Twiter







Vremenska prognoza

Podaci preuzeti sa: www.yr.no

Web kamere

Pula

Pula: Banjole bay
Pula: Banjole bay

Pula

Pula: Gradilište Studentski dom
Pula: Gradilište Studentski dom