Hrvatski muzej arhitekture na ovogodišnju temu Međunarodnog dana muzeja odgovara predstavljanjem opusa jedanaest arhitektica iz svoga fundusa čiji je rad, unatoč brojnim nagradama i priznanjima, izmaknuo pozornosti javnosti.  

Od 15. do 29. svibnja na Facebook stranici Muzeja bit će predstavljene odabrane skice, crteži, nacrti ili fotografije iz fundusa.

Svaki od jedanaest dana ciklusa postat će svojevrstan podsjetnik na jednu od arhitektica, urbanistica i pedagoginja čije životne priče očaravaju podjednako kao i njihovi opusi, najavljeno je iz Hrvatskog muzeja arhitekture.

Dragica Crnković Očko djelovala je kao samostalna arhitektica u Africi, Zoja Dumengjić, kći ruskog generala, studirala je u Zagrebu i ondje ostala oplemenivši hrvatsku arhitekturu, Srebrenka Gvozdanović Sekulić bavila se poviješću arhitekture i vršila dužnost dekanice zagrebačkog Arhitektonskog fakulteta, a Minka Jurković Haberle bila je projektantica i voditeljica gradnji u birou Haberle.

Predstavlja se i Sonja Jurković, redovita profesorica koja je doktorirala s temom oblikovanja parkova i pejzaža, Branka Kaminski, nesvakidašnja umjetnica među arhitektima koja je crtala vrhunske arhitektonsko-urbanističke perspektive, Vera Marsić doktorskim je radom doprinijela poznavanju arhitektonike kazališta, a Antoaneta Pasinović već od studentskih dana bavila se pisanjem kritičkih tekstova o aktualnim arhitektonskim i urbanističkim pitanjima.

Maja Perinić i danas djeluje u vlastitom pariškom atelijeru, Emilija Poletti Kopešić stvarala je u Zagrebu i Sarajevu, te projektirala oko stotinu škola, dok je Angela Rotkvić, pejzažna arhitektica, oblikovala hortikulturu niza zagrebačkih parkova.

"Bilo da su samozatajno stvarale u sjeni moćnijih ili pak birale vlastite putove stvaralaštva, njihov je doprinos hrvatskoj arhitekturi osobit, dragocjen i autentičan. Stoga podsjetnik na njihove opuse predstavlja jedan od mogućih odgovora u kontekstu promišljanja uloge muzeja kao promicatelja jednakosti, različitosti i uključivosti", ističe se u najavi.

Međunarodni znanstveni skup o Dragi Ibleru

Hrvatski muzej arhitekture najavio je međunarodni znanstveni skup "Drago Ibler – arhitektura kao ideja života", u povodu stote obljetnice početka djelovanja tog istaknutog arhitekta, zaslužnom stvaratelju antologijskih djela zagrebačkog arhitektonskog kruga.

Iz Muzeja kažu kako im je želja znanstvenim skupom ponovno razmotriti Iblerove stvaralačke, pedagoške i strukovne pozicije, ustvrditi utjecaj na daljnji tijek hrvatske arhitekture sve do refleksija u sadašnjem trenutku, te pozicionirati djelo u međunarodni kontekst.

Drago Ibler (1894.-1964.) već je za studentskih dana, počevši od 1920. godine,  sudjelovao u nizu arhitektonskih natječaja u znaku socijalnih i umjetničkih izazova razdoblja.

Svojim je opusom i višeznačnim djelovanjem desetljećima ustrajno promicao progresivna načela arhitektonskog oblikovanja u rasponu kreativnog izričaja od ekspresionizma i nove stvarnosti dvadesetih do modernizma internacionalnoga stila tridesetih poetičnog funkcionalizma pedesetih godina.

Skup će se održati 9. prosinca u Knjižnici Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti ili u formatu digitalne konferencije, sukladno mogućnostima i aktualnim mjerama vezanim uz širenje koronavirusa.

Zbog značajnog oštećenja zgrade u potresu, Vile Ehrlich-Marić u kojoj se nalazi Muzej arhitekture, do daljnjega se ne može krenuti s radom u izložbenom prostoru.

Pojedinačni uvidi u građu mogući su uz prethodnu najavu na mail: [email protected].

Povezane vijesti

• Pulski arhitekti nominirani su za prestižnu nagradu Piranesi Award
• Arhitekti o ruševini, memoriji i - obnovi
• Otvorene prijave za Godišnje nagrade Hrvatske komore arhitekata za 2018.