ZAGREB

U Zagrebu gostovala nagrađivana norveška književnica Vigdis Hjorth

| Autor: Hina
(Hina/EPA)

Norveška spisateljica Vigdis Hjorth, autorica nagrađivanog romana "Nasljedstvo", gostovala je u četvrtak u Zagrebu, gdje je u susretu sa svojim hrvatskim čitateljima govorila o književnosti kao sredstvu suočavanja s traumama, te predstavila svoju knjigu u kojoj razbija općeprihvaćene mitove o obitelji.

Roman je na hrvatskom objavila Naklada Ljevak, prijevod potpisuje Anja Majnarić, a Hjorth je u Zagrebu boravila kao gošća književnog festivala Europea posvećenom nagrađivanim europskim piscima.

Razgovor s autoricom u Kulturno-informativnom centru moderirala je književnica i kolumnistica Ivana Bodrožić. Najavila ju je kao cijenjenu i nagrađivanu norvešku književnicu koja u romanu "Nasljedstvo" daje autentičan, moćan glas onima koji ne pristaju na "službenu priču o obitelji".

"To je jedan mračan i mučan tekst, snažna priča koja je zahtijevala jedno duboko kopanje po sebi i suočavanje", rekla je.

Uobličen je u formu autofikcijske proze o tome da ju je vlastiti otac seksualno napastvovao kao dijete, a obitelj je se godinama kasnije praktički odrekla kad se u vezi toga s njima suočila.

Autorica je rekla da taj roman nije o seksualnom zlostavljanju djeteta, iako je 'ta trauma' neka vrsta otponca za ono što se u njemu događa.

"Ovo nije roman o seksualnom zlostavljanju, to je roman o osobi koju ne čuju, koju odbijaju čuti, koja govori svoju stranu i istinu, ali ju ostatak obitelji niječe, jer ne žele otvoriti tu svojevrsnu Pandorinu kutiju mračnih tajni", rekla je Hjorth.

"Za osobu koja je žrtva u tom se trenutku otvara jedna golema crna rupa. Ona kuca na ta vrata, uporno želeći da se njen glas čuje, ali kako vrijeme prolazi uviđa da joj je glas sve slabiji, a oni kojima upućuje svoj vapaj i dalje je ne čuju, jer je ne žele čuti", dodala je. Tvrdi kako je znanstveno dokazano da 99,9 posto ljudi koji svoju obitelj suoče s takvom vrstom optužbe - izgube obitelj.

Vigdis Hjorth (1959.) na književnoj je sceni debitirala 1983., a svojim se esejima, novinskim člancima, knjigama za djecu i romanima nametnula kao jedna od vodećih suvremenih norveških spisateljica. Romani su joj nagrađivani najprestižnijim književnim nagradama, nagrade Aschehoug (2015.) i Nagrade norveških knjižara (2012.). Objavila je 30-ak knjiga.  "Nasljedstvo" je objavila 2016. kao već ugledna autorica, i odjeknuo je kao apsolutna književna senzacija, dijelom i zato što je čitan kao njezina autobiografija.

Autorica je navela kako joj namjera nije bila napisati autofikcijski roman, a to što je roman na taj način čitan posljedica je reakcije njezine obitelji.

"Kada je ta knjiga objavljena inzistirala sam na tome da je riječ o fikciji. U romanu ne koristim niti jedno stvarno ime, i ni u jednom intervjuu nisam ustvrdila da je sve to istina", kazala je.

Međutim, nakon što je njezina sestra Helga Hjorth, uvrijeđena "Nasljedstvom", napisala neku vrstu "osvetničkog romana", knjigu "Fri vilje" koja je također postala bestseler, bila je prisiljena o svojem romanu pričati na drugačiji način.

"Nije tajna da je moja obitelj bila uništena dugo prije objave te knjige; u vrijeme kada je taj roman napisan već nisam svoju obitelj bila vidjela 30 godina", otkrila je Hjorth.

Roman je u Norveškoj prodan u više od 150 tisuća primjeraka, na top listi norveških bestselera proveo je 23 tjedna, a međunarodna prava prodana su do sada na engleskom, švedskom, danskom, francuskom, njemačkom, bugarskom, hrvatskom jeziku. Englesko izdanje romana našlo se u širem izboru za prestižnu National Book Award u kategoriji najbolje prijevodne književnosti.

Knjiga je nagrađena Nagradom norveških knjižara (2016.) i Nagradom norveških književnih kritičara (2016.), a nominirana je i za prestižnu Nagradu Nordijskog vijeća. Kritika je "Nasljedstvo" proglasila najvećim skandinavskim književnim događajem u posljednjih dvadesetak godina, osim možda Karla Ovea Knausgårda.

Hjorth je ustvrdila kako 'stvarnosna književnost' nije nikakav novi žanrovski trend u pisanju, već je to samo "novo ime za staru pojavu", jer literatura je uvijek bila dijelom fikcija, a danas se jedino promijenilo "okruženje oko romana", jer digitalni mediji svima omogućuju platformu za pisanje.

"Raditi na romanu je rad s formom, strukturom i jezikom. Roman je uvijek bio na ovaj ili onaj način blizak stvarnosti i literatura je uvijek bila dijelom fikcija", kazala je autorica. "Svi smo ljudi, svi imamo neke svoje mračne strane, sklonost ka agresiji, a život je svima podjednako težak, sve nas snađu bolest, patnja i smrt. To je nešto što svi dijelimo i nitko to ne može izbjeći. Čak ni u Norveškoj nema bijega od tog zajedničkog ljudskog stanja", dodala je.

"Nasljedstvo" počinje kao klasična priča o disfunkcionalnim obiteljskim odnosima. Četvero djece spori se oko nasljeđivanja dviju susjednih brvnara na otoku koje su oduvijek u posjedu obitelji. Dvije kćeri koje su se godinama brinule za posjed i roditelje dolaze u sukob s ostalo dvoje djece, koja su odavno prekinula svaki kontakt s obitelji. Tada na vidjelo izlaze dugo skrivane mračne i teške obiteljske tajne.

U dugim odlomcima unutarnjeg dijaloga prizivaju se sjećanja glavne junakinje koja je vode do suočavanja s očevom smrću i obiteljskim užasom koji ju je godinama držao u izolaciji.
Među motive romana Hjorth je uplela i rat na Balkanu, što je autorica objasnila svojim zanimanjem za prostore bivše Jugoslavije, za koje ju vezuje i jedna osobna priča, jer tu je kad je imala 17 godina upoznala svojeg prvog mladića čija je obitelj, rekla je, bila 'mješavina muslimana, katolika, pravoslavaca i partizana'.

"Mene, koja dolazim iz jedne tako homogene zemlje kao što je Norveška, ta je raznolikost fascinirala, i nastavila sam pratiti što se događa na ovim prostorima i čak sam u Crnoj Gori kupila stan, i volim tamo boraviti, osjećam se među tim ljudima kao kod kuće", kazala je Hjorth.

Upravo je napisala novi roman koji u Norveškoj izlazi u kolovozu a riječ je o, kako je rekla, knjizi o gubitku, o nekoj vrsti ljutnje, o čežnji i tuzi, povezanima uz činjenicu da je sve te godine, ne želeći to, odvojena od svoje obitelji, o kojoj više ne zna ništa, pa ni to gdje joj živi majka.

Vigdis Hjorth druga je ovogodišnja gošća festivala Europea koji je dan ranije, u srijedu, u književnom klubu Booksi ugostio istaknutu litavsku autoricu Lauru Sintiju Černiauskaite nagrađenu Nagradom EU za književnost. Sljedeća će festivalska gošća biti švedska spisateljica Lena Andersson, koja će u ožujku u Zagrebu predstaviti hrvatski prijevod svojeg romana "Namjerno zanemarivanje".


Podijeli: Facebook Twiter







Vremenska prognoza

Podaci preuzeti sa: www.yr.no

Web kamere

Pula

Pula: Banjole bay
Pula: Banjole bay

Pula

Pula: Forum
Pula: Forum