U Križevcima 4. znanstveni skup „Hrvatska književnost kršćanskoga nadahnuća"

(Hina/EPA)

U Križevcima je održan znanstveni skup „Hrvatska književnost kršćanskoga nadahnuća - prešućene stranice književnosti u komunističko doba“, u organizaciji Fakulteta hrvatskih studija, Glasa Koncila i Udruge za promicanje znamenitih Križevčana „Dr. Stjepan Kranjčić.“

Četvrti po redu skup održan je u subotu u križevačkoj Gradskoj knjižnici „Franjo Marković“, a cilj je znanstveno analizirati i vrednovati zanemarenu hrvatsku književnost kršćanskoga nadahnuća te dati doprinos premošćivanju umjetno stvorenoga diskontinuiteta u hrvatskoj književnosti i kulturi općenito, priopćili su u nedjelju organizatori.

Predsjednice Udruge za promicanje znamenitih Križevčana „Dr. Stjepan Kranjčić“ dr. Tanja Baran rekla je da su Križevci jedan od ključnih središta hrvatske duhovne kulture.

Istaknula je da su u Udruzi na ideju o održavanju znanstvenoga skupa došli nakon što su objavili knjigu književnih radova križevačkoga župnika na glasu svetosti dr. Kranjčića „Zašto me pozvao Gospod?“ te nakon što već više godina redovito organiziraju dva natječaja za kršćansku književnost koji su na nacionalnoj razini, Susret hrvatskoga duhovnoga književnoga stvaralaštva „Stjepan Kranjčić“ („Književni Kranjčić“) i Susret hrvatskoga dječjega duhovnoga stvaralaštva „Stjepan Kranjčić“ („Dječji Kranjčić“).

Na skupu predavanja su održali Dean Slavić, a o dramatskim strukturama u prikazanjima Rajmunda Kuparea govorio je Boris Beck. Ana Biočić i Iva Felbar Mršić predstavile su Vilima Keilbacha s tomizmom u vremenu komunizma, a Pavao Crnjac izabrane pjesme svećenika Mirka Validžića. U svom izlaganju Marina Katinić osvrnula se na etički senzibilitet u djelima Side Košutić, dok je Danijel Labaš govorio o ulozi Hrvatske revije u očuvanju i promicanju kršćanstvom nadahnutih tekstova izbjeglih novinara, publicista i književnika u njezinom prvom emigrantskom desetljeću (1951. – 1961.).

Vladimir Lončarević predstavio je književne priloge u listu „Gore srca“ (1946. – 1952.), a Sanja Nikčević drame svećenika Ivana Zidruma. Suzana Peran i Anja Raguž govorile su o ulozi kršćanske obiteljske revije „Kana“ u očuvanju i promidžbi hrvatske kršćanske književnosti.
Izabela Potnar Mijić izlagala je o domoljublju, čovjekoljublju i vjeri u romanima Jagode Truhelke, Sanja Meden predstavila je biblijski intertekst u romanu „Smrt gospodina Medara“ Ivana Dragojevića. Kulturno djelovanje mons. Bože Milanovića osvijetlila je Ana Tolić, a o pjesniku Mati Marčinku govorio je Petar Bilobrk. Uslijedilo je izlaganje Luke Tripala Alias Job: alternativni pristup proučavanju pjesničkoga autorstva na primjeru Joje Ricova.

Skup je zatvorila Tamara Bodor izlaganjem o odnosu književnih kritičara prema djelima Ante Jakšića.
Radovi sa znanstvenoga skupa bit će recenzirani i tiskani u časopisu „Kroatologija“ Fakulteta hrvatskih studija tijekom 2021. godine.

Okupljenim sudionicima skupa podijeljen je i časopis „Kroatologija“ Fakulteta hrvatskih studija Sveučilišta Zagrebu u kojem su nedavno objavljeni radovi s 3. znanstvenog skupa „Hrvatska književnost kršćanskoga nadahnuća“ u Križevcima 2018..

Predsjednik organizacijskog skupa je dr. Danijel Labaš.