BORIS KOROMAN

SUVREMENA HRVATSKA PROZA I TRANZICIJA: Važno znanstveno djelo pulskog autora

Boris Koroman (D. MEMEDOVIĆ)

Boris Koroman (D. MEMEDOVIĆ)


Andrea Matošević se prisjetio i jedne vrlo primijećene Facebook crtice o Uljaniku koju je napisao Koroman, a koja na najbolji način, pisana od osobe koja nema direktne veze s Uljanikom, dočarava ono što se tamo i oko toga događalo

Knjiga pulskog znanstvenika mlađe generacije Borisa Koromana "Suvremena hrvatska proza i tranzicija" (Sveučilište Jurja Dobrile u Puli, Hrvatska sveučilišna naklada), predstavljena je u ponedjeljak na pulskom Sajmu. Uz autora, o knjizi su govorili Danijela Lugarić Vukas i Andrea Matošević.

Tranzicija

- Rođenje svake knjige posebna je prilika i radost, a posebno raduje kada prijatelj i kolega objavi knjigu, kazao je Matošević upitavši pri tome Koromana što komparatist ili filolog traži u tranziciji, na što je Koroman znanstvenim diskursom govorio o nastanku ove knjige, postsocijalističkom društvu te o prijelomnim trenucima tranzicije. Kazao je da su pripovijesti iz stvarnosti nekada i radikalnije od književnosti, a Lugarić Vukas naglasila je da je Koromanova knjiga strašno važna, te analitički i interpretativno obuhvaća nekoliko tema, od pitanja i multidiskurzivnosti samoga pojma tranzicije, potom književnokritičke, analitičke, pa i sintetičke obrade četrdesetak proznih djela suvremene hrvatske književnosti, kao i sintetiziranje, koje proizlazi iz takvog analitičkog pristupa. Kazala je da niti u Rusiji ne postoji takva knjiga koji na takav način progovara o tranziciji te da je potrebna širom kulturološkom krugu, kao i da je riječ o vrlo dobro napravljenom znanstvenom djelu.

Predstavljači su kazali da se teorijski alati temelje na široku okviru književne i kulturalne teorije, a polazi se od pojma naratologije. U ovoj studiji, kako su rekli Matošević i Lugarić Vukas, predstavljaju se prostori, identiteti i mediji, kojima se pristupa različitim kulturalnim teorijama, filozofskim i sociološkim potezima, a tu se provlači i pozicija književne povijesti.

Andrea Matošević je rekao da je to svojevrsni empirijski hardver te da treba imati koncentraciju za ovo djelo.

Koroman je naglasio da je birao autore po nekom ključu, da je polazio od pripovijesti te je potom svaki roman kratko opisao te da nikada nije izgubio iz vida samo pripovijedanje. Samo dva djela, kazali su predstavljači, se odnose na devedesete godine, a ostalo je iz 2000-ih, a nakon 2000., kako je i sam autor rekao, dolazi se do druge tranzicije.

Kulturalne teorije

Andrea Matošević se prisjetio i jedne vrlo primijećene Facebook crtice o Uljaniku koju je napisao Koroman, a koja na najbolji način, pisana od osobe koja nema direktne veze s Uljanikom, dočarava ono što se tamo i oko toga događalo. Bilo je govora i o ruralnom, o privatnim prostorima, usmjerenoj interdisciplinarnosti, odnosu Pule i folklora i drugim temama.

Boris Koroman diplomirao je književnost i etnologiju u Zagrebu, gdje je i doktorirao na poslijediplomskom studiju Književnosti, kulture, izvedbenih umjetnosti i filma. Predaje književnost na Sveučilištu u Puli, pri kojemu je i jedan od suosnivača Centra za kulturološka i povijesna istraživanja socijalizma. Objavljuje znanstvene radove iz područja književnosti i istraživanja kulture. (V. BEGIĆ)

Povezane vijesti


Podijeli: Facebook Twiter








Web kamere

Pula

Pula: Golden Gate of
Pula: Golden Gate of

Pula

Pula: Forum
Pula: Forum