ZAGREB
Sućut premijera Plenkovića obitelji Branka Lustiga: Njegov umjetnički opus obilježen tragedijom židovskog naroda
(Hina/EPA)
Premijer Plenković izrazio je u četvrtak sućut obitelji Branka Lustiga, istaknuvši da je umjetnički opus najuspješnijeg hrvatskog filmskog producenta i suradnika američke Akademije filmske umjetnosti bio obilježen tragedijom židovskog naroda i osobnom nesrećom bivšeg logoraša Auschwitza i Bergen-Belsena i njegove obitelji.
"S velikom sam žalošću primio vijest o odlasku velikoga Branka Lustiga, najuspješnijega hrvatskog filmskog producenta, glumca, cijenjenog suradnika američke Akademije filmske umjetnosti, suradnika najvećih svjetskih filmskih redatelja, predsjednika filmskog Festivala tolerancije, jedinog hrvatskog dvostrukog dobitnika Oskara i prestižne američke filmske nagrade Zlatni globus te počasnoga građanina Grada Zagreba.
Cijeli je njegov umjetnički opus bio obilježen tragedijom židovskoga naroda, osobnom nesrećom bivšega logoraša Auschwitza i Bergen-Belsena i njegove obitelji stradale u koncentracijskim logorima.
Životna je zadaća Branka Lustiga, svjedočio je, zauvijek zacrtana posljednjim riječima njegovih supatnika – da kaže svijetu kako su živjeli i kako su umrli. I učinio je to na najbolji mogući način, impresivnim radom na Schindlerovoj listi, jednim od najvećih filmova svih vremena s tematikom Holokausta za kojeg je zasluženo dobio prvog Oskara, kao i Zlatni globus", naglasio je predsjednik hrvatske Vlade Andrej Plenković u izrazima sućuti obitelji Branka Lustiga.
Dodao je kako se "samo vrhunskim stvaralačkim činom moglo izreći strašno iskustvo dječaka koji je upoznao život i smrt u nacističkim logorima. Posve je očekivano svoju nagradu darovao Muzeju Holokausta u Izraelu, iniciravši i zakladu posvećenu prikupljanju snimljenih razgovora s preživjelim svjedocima Holokausta".
Branko Lustig je "neumorno stvarajući filmove, desetljećima držao i predavanja na hrvatskim i svjetskim sveučilištima i školama, posebno se baveći educiranjem mladih. Jedna od poruka koje moramo pamtiti, je da oružje za masovno uništenje nisu bombe, nego mržnja među ljudima, nesnošljivost i zaslijepljenost, jer kada bi se to zaboravilo, značilo bi to da je zlo pobijedilo.
Istina je da je Branko Lustig svojom umjetničkom i ljudskom poslanicom pobijedio. U ime hrvatske Vlade i moje osobno, molim vas da primite izraze iskrene sućuti i dubokoga poštovanja", naveo je predsjednik Vlade Republike Hrvatske Andrej Plenković, izrazivši sućut obitelji Branka Lustiga, priopćila je Vladina Služba za odnose s javnošću.
Lustigovo iskustvo iz koncentracijskih logora Auschwitz i BergenBelsen ugrađeno u Schindlerovu listu
Istaknuti filmski producent i dvostruki dobitnik Oscara Branko Lustig umro je u srijedu u Zagrebu u 87. godini.
Branko Lustig rodio se u Osijeku 1932. godine. Zbog židovskog podrijetla bio je tijekom Drugog svjetskog rata zatočenik zloglasnih koncentracijskih logora Auschwitz i BergenBelsen. Većina članova njegove obitelji su nestali u koncentracijskim logorima širom Europe. Njegovo iskustvo iz logora ugrađeno je u Schindlerovu listu, film Stevena Spielberga, kojem je pomogao uvjerljivo prikazati mučne scene iz koncentracijskih logora.
Početkom 50-tih studirao je glumu na Kazališnoj akademiji u Zagrebu, te radio na filmu, isprva kao organizator snimanja, potom kao pomoćnik redatelja, direktor filma i producent u ukupno više od 100 hrvatskih, koprodukcijskih i stranih filmova.
Među filmovima na kojima je radio ističu se "Limeni bubanj" V. Schlöndorffa iz 1979. i "Sofijin izbor" A. J. Pakule iz 1982.
Nakon rada na seriji "Vjetrovi rata" (1983.) odlazi u SAD gdje za televizijsku seriju "Ratovi za drogu: priča Camarena" (1990.) dobio nagradu Emmy.
Oscara je dobio za filmove "Schihdlerova lista" Stevena Spielberga (1993.) i "Gladijator" Ridleya Scotta (2000.), za koje je nagrađen i Zlatnim globusom.
Prije deset godina Branko Lustig se odlučio vratiti u Hrvatsku gdje je bio predsjednik Festivala tolerancije – Festivala židovskog filma.
Ove je godine proglašen počasnim građaninom grada Zagreba, za izniman doprinos promicanju vrijednosti demokratskog društva, filmske umjetnosti i kulture razumijevanja među različitima, čime je trajno zadužio Hrvatsku i Grad Zagreb.
"Moj broj je A3317. Dalek je put od Auschwitza do ove pozornice. Umirući su mi ostavili u amanet da - ako preživim - pričam kako je bilo", rekao je Lustig kada je kao najbolji producent nagrađen Oscarom za Schindlerovu listu.
Povezane vijesti
Podijeli: Facebook Twiter
