Sućut ministrice kulture u povodu smrti arhitekta Nikole Filipovića

(Hina/EPA)

Ministrica kulture Nina Obuljen Koržinek u sućuti u povodu smrti uglednoga hrvatskog arhitekta Nikole Filipovića istaknula je kako je njegovim odlaskom hrvatska arhitektonska i kulturna javnost ostala bez vrhunskog intelektualca i istinskoga majstora arhitekture.

"Odlaskom Nikole Filipovića hrvatska arhitektonska i kulturna javnost ostala je bez vrhunskog intelektualca, istinskoga majstora arhitekture koji je svojom energijom i entuzijazmom, a nadasve neiscrpnom ljubavlju prema struci, povezivao generacije teoretskom misli i projektantskim vještinama", riječi su sućuti koje je, među ostalima, uputila ministrica kulture u povodu smrti uvaženoga hrvatskog arhitekta i sveučilišnoga profesora arhitekture Nikole Filipovića.

Nikolu Filipovića pamtit ćemo kao dugogodišnjega profesora suvremene arhitekture, stvaratelja neponovljivih crtačkih murala u kredi na pločama zagrebačkog Arhitektonskog fakulteta, svjetskoga putnika koji je svoja zapažanja brižno utkao u misli studenata, istaknula je Obuljen Koržinek.

Podsjetila je da je Nikola Filipović ostavio sjajan arhitektonski i pedagoški trag, kao autor brojnih hrvatskih arhitektonskih projekata i ostvarenja poput interijera a hotel Dubrovnik te interpolacije hotela Dubrovnik II, za koju je 1982. osvojio i Nagradu Viktor Kovačić, te zgrade INA-Naftaplina u Šubićevoj ulici.

"Pamtit ćemo radoznalost, hrabrost i kreativnost, a nadasve pozitivnu energiju, koje su gospodina Filipovića izdvajale kao čovjeka, krasile i tjerale na istraživanje i povezivanje teorijske misli i djela", napisala je ministrica.

Istaknula je da će nam Nikola Filipović ostati u sjećanju kao dokaz nevjerojatnoga talenta i neponovljive crtačke vještine, te kao čovjek koji je neiscrpnom ljubavlju dijelio svoja saznanja i promišljanja i utemeljio jedinstven put u poučavanju arhitekture.

"Njegov put obvezuje nas da i nadalje tražimo odgovore i postavljamo pitanja. Uvjerena sam da će i nadolazeće generacije upiti snagu ovoga genija te tako dati trajni smisao njegovim dostignućima“, stoji u sućuti ministrice kulture Nine Obuljen Koržinek.

Nikola Filipović rođen je 13. ožujka 1934. u Zagrebu, a u rodnom gradu je i umro u ponedjeljak, 18. svibnja, u 87. godini.

Diplomirao je 1958. na Arhitektonskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu na kojemu se, na poziv arhitekta Drage Galića, te godine i zaposlio.

Nakon što je profesor Neven Šegvić, koji je bio i Filipovićev veliki prijatelj, otišao u mirovinu, Nikola Filipović nastavio je predavati dva predmeta koja je predavao profesor Šegvić .

S tadašnjom suprugom Ines Filipović projektirao je interijer hotela Dubrovnik 1972., te tada kultni boutique Matei te trgovinu slijepih u Oktogonu. Filipović je 1982. projektirao i hotel Dubrovnik II.

Filipovićeva najpoznatija djela su i zgrada Ine kod Kvaternikova trga, stambena zgrada u Zamennhofovoj ulici, kao i projekt uređenja Sportsko-rekreacijskoga centra Šalata.

Među novijim djelima su poslovna grada Filiptrade, s akademikom Brankom Kinclom surađivao na dogradnji Dinamovog stadiona, a s drugom suprugom Davorkom Križ-Filipović 2005. napravio je poslovni centar VMD. Zaslužan je i za interijer Floresa u Dežmanovu prolazu.Najviše državno priznanje - Nagradu "Vladimir Nazor" za životno djelo dobio je 2008.