Matineja posvećena Slavku Zlatiću (Sovinjak kod Buzeta, 1. lipnja 1910. - Pula, 27. listopada 1993.), hrvatskom skladatelju, dirigentu, glazbenom pedagogu, melografu i glazbenom piscu, održana je jučer u Galeriji Cvajner. Poznata pulska pijanistica i glazbena pedagoginja Elda Krajcar Percan odsvirala je dvije Zlatićeve skladbe, a o njemu je govorila povjesničarka umjetnosti Gorka Ostojić Cvajner.

Dosljedan

- Sretna sam što sam ga poznavala, bila mi je čast poznavati ga. Bio je to vrhunski intelektualac, ljevičar, dosljedan, pravi fajter, puno je dao Puli. Nije samo dao nemjerljivi doprinos glazbenom životu Pule i Istre, glazbenom istraživanju i sličnome, već je bio akter svih sfera kulturnog i javnog života, kazala je Ostojić Cvajner prisjetivši se i njegove uloge u radu Izložbenog salona u Opatijskoj ulici, a prisjetila se i Zlatićevog sina Zlatka, poznatog kipara, kojeg je definirala tradicionalistom i modernistom.

Gorka Ostojić Cvajner je govorila i o formiranju pulskog kulturnog ljeta 1985. godine, kada je ta manifestacija dobila naziv PULJ, na što je Zlatić komentirao da je to slovenski naziv za Pulu i da će to biti prva asocijacija, a ne da je riječ o Pulskom kulturnom ljetu.

Bilo je govora i o njegovoj ostavštini koja se čuva u pazinskom Državnom arhivu i na Filozofskom fakultetu, a sada se Filozofski fakultet, odnosno zgrada toga fakulteta zatvara zbog dugotrajne obnove.

Gradski muzej

Gorka Ostojić Cvajner govorila je i o potrebi oformljenja Gradskog muzeja koji će sažimati i prikazivati povijest Pule.

O Zlatiću i raznim rodbinskim vezama u obitelji govorio je njegov rođak Branko Zlatić.

Slavko Zlatić studij glazbe počeo je u Trstu, a završio u Zagrebu. Kao dirigent, glazbeni pedagog, kritičar i etnomuzikolog djelovao je u Zagrebu (zbor "Lisinski", zbor RTV-a, profesor muzičkih škola), Sušaku i Puli. Bio je predsjednik Hrvatskog društva skladatelja, Saveza kompozitora Jugoslavije i član Međunarodnog savjeta za muziku pri UNESCO-u. Bio je članom Inicijativnog odbora (8. prosinca 1968. u Žminju) za osnivanje Sabora Čakavskog pjesništva. Pripremio je više stotina radijskih emisija, te pisao filmsku i scensku glazbu.

Posebnost netemperirane istarske ljestvice bila je osnovni pokretač njegova stvaralaštva.

Povezane vijesti

• Danas koncert "Zlatić za vajk"
• Uvijek aktualna djela jednog od najznačajnijih istarskih skladatelja
• Ciklusa edukativnih koncerata u Rovinju U SPOMEN NA SLAVKA ZLATIĆA