Narodno kazalište u Puli osnovano je rješenjem Narodnog odbora grada Pule 19. ožujka 1948., a prvu premijeru, točnije svoju prvu produkciju uopće (otkada postoji kazališna zgrada na ovome mjestu), Držićeva "Dunda Maroja", Narodno kazalište u Puli svojim je snagama i svojim ansamblom, odigralo 22. siječnja 1949. godine

- Prelistavajući službene dokumente, dopise, izvještaje, kataloge i ostale pisane materijale iz arhive Istarskoga narodnoga kazališta, čitajući novinske članke, intervjue, kritike i reportaže iz Glasa Istre, konzultirajući razne izvore (knjige, časopise, brošure…) te naročito razgovarajući s još živim svjedocima (i njihovom djecom) koji su tada, nakon pripojenja Istre matici Hrvatskoj u Jugoslaviji, radili u tek otvorenom pulskom kazalištu, mogao bih, slušajući i čitajući ushićene dojmove i sjećanja, u njihovo ime slobodno zaključiti: "Toliko smo bili sretni te, ne tako daleke, 1949. godine kad smo s predstavom "Dundo Maroje" otvorili naše Narodno kazalište u Puli. Bilo nam je bitno da se hrvatska riječ napokon u slobodi progovori s pozornice, zapisao je Luka Mihovilović, autor programa proslave 70. obljetnice djelovanja pulske kazališne kuće što će se održati u utorak, 22. siječnja s početkom u 20 sati.

Narodno kazalište u Puli osnovano je rješenjem Narodnog odbora grada Pule 19. ožujka 1948., a prvu premijeru, točnije svoju prvu produkciju uopće (otkada postoji kazališna zgrada na ovome mjestu), Držićeva "Dunda Maroja", Narodno kazalište u Puli svojim je snagama i svojim ansamblom, odigralo 22. siječnja 1949. godine.

U pojedinim sezonama glumci su imali i po 13 premijera godišnje (ponekih sezona i tri premijere u jednom mjesecu) s prosjekom 325 gledatelja po predstavi, dakle, imali su i po tri probe u jednom danu za mizernu plaću od 950 dinara.

Početkom 60-ih godina počinju sve izrazitija negodovanja, uzdržavanje kazališta od Općine je preskupo, neekonomično, da bi se koncem tih istih 60-ih došlo do jasnog zaključka: kazalište mora u likvidaciju.

Nakon 23 sezone s postavljenih 213 premijera (199 kazališnih i 14 operetnih naslova) 125 autora (66 stranih i 59 domaćih) i odigranih 2.050 predstava, zbog velike dotrajalosti kazališne zgrade gradske su vlasti 1970. najprije zgradu zatvorile, a 29. travnja 1971. donose rješenje o prestanku rada Istarskoga narodnog kazališta kao ustanove, raspušten je glumački ansambl, a dio tehničkog i administrativnog osoblja nastavio je djelovati u Istarskoj sceni, ustanovi zaduženoj za organizaciju kulturnih manifestacija u Puli i Istri.

Devetnaest je godina moralo proći da bi Pula osjetila potrebu za kazalištem, obnovljeno kazalište ponovno je otvoreno 5. svibnja 1989.

- Pietro Ciscutti podario nam je dvije kazališne zgrade. Jedna je napuštena i prazna (prepuna nedokumentiranih uspomena) između današnjega Danteova trga i Ulice Sergijevaca uz crkvu Gospe od Milosrđa, a druga je ova kojom se dičimo i u kojoj stvaramo i danas, zaključio je Luka Mihovilović. (V. BEGIĆ)

Povezane vijesti

• Nižu se uspjesi Matije Ferlina
• Uređena pozornica INK-a
• Krtice kao uljezi u četvrtoj ligi