ZAGREB
Predstavljena knjiga koja narodne knjižnice zagovara kao srce lokalne zajednice
(Hina/EPA)
Narodne knjižnice trebaju biti srce lokalne zajednice i tada ostvaruju ne samo kulturnu nego i razvojnu funkciju društva, smisao je u petak u Zagrebu predstavljene knjige koprivničke knjižničarke Dijane Sabolović-Krajina.
Knjiga pod naslovom "Narodne knjižnice u tranziciji", u nakladi Meridijana iz Koprivnice, prati kako se turbulentne promjene na prijelazu iz 20. u 21. stoljeće odražavaju na djelovanje i rad narodnih knjižnica i nameću promjene od rada knjižnica s pretežno papirnom građom u digitalne i hibridne knjižnice sa sasvim novima uslugama, rečeno je tijekom predstavljanja u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici.
Urednik izdanja akademik Dragutin Feletar kazao je kako autorica smatra da u vremenu u kojem se društvo ubrzano globalizira, informatizira i umrežuje, knjižnice moraju ima sve veću ulogu, te da budu u funkciji kreativnih industrija. Istraživanja je poduzela na primjeru naredne knjižnice u Koprivnici, čije će rezultate, za očekivati je, primijeniti druge hrvatske knjižnice, kazao je.
Teorijske probleme autorica je vrednovala istraživanjima provedenim metodama anketa s korisnicima i onima koji to nisu, te serijom intervjua s predstavnicima lokalne uprave, medija, i knjižničara, kazala je recenzentica Aleksandra Horvat.
Potrebno je nanovo promisliti narodne knjižnice kao, kako autorica sugerira, srce lokalne zajednice s nizom funkcija, čak i u graditeljskom smislu, kako bi bile uklopljena u karakterističnu sredinu kao izraz zajednice.
Njezina Istraživanja i rad rezultirali su usavršavanjem usluga koprivničke narodne knjižnice, a Dijana Sabolović-Krajina među knjižničarima je poznata kao neumorna poticateljica struke, zaključila je Aleksandra Horvat.
Knjižnica u Koprivnici nudi brojne usluge od poticanja čitanja, informatičkog opismenjavanja, preko rada s romskom zajednicom do intenzivnog povećanja knjižnog fonda. U Koprivnici se puno toga vrti oko narodne knjižnice, kazala je direktorica Meridijana Petra Somek.
Dijana Sabolović-Krajina radi u Knjižnici i čitaonici "Fran Galović" u Koprivnici, gdje je 24 godine, do 2019. godine, bila ravnateljica. Studijske boravke, čijim se rezultatima obilno služila u knjizi, imala je u knjižnicama u Danskoj, Velikoj Britaniji, Finskoj i Njemačkoj, a naknadno i na Islandu.
Knjiga završava s donošenjem novog Zakona o knjižnicama iz 2019., kad nastupa etapa koja mora biti predmet novih istraživanja, ali zbivanja s covidom-19 unijela su opet promjena koje traže novo prilagođavanje knjižnica, kazala je Dijana Sabolović-Krajina.
Kao uzor i inspiraciju u svom radu i istraživanju autorica je istaknula nordijske narodne knjižnice, koje su besplatne i u koje je učlanjeno gotovo 100 posto stanovništva, jer se smatraju temeljnim ustanovama koje trebaju omogućiti jednak pristup znanju svima.
U Hrvatskoj na narodne knjižnice ne smijemo gledati samo s obzirom na njihovu kulturnu funkciju, nego kao faktor razvoja i transformacije društva. One to, s obzirom na sredstva koja su im na raspolaganju, u ograničenom opsegu jesu, kazala je i dodala da narodne knjižnice u Hrvatskoj u krizi s Covidom-19 nisu uspjele biti podjednako dostupne svima.
One su s krizom zatvorile vrata. Imali su digitalnu i informacijsku funkciju, ali nisu je jednako ostvarivale prema svima, kazala je.
Ogovarajući na pitanja nazočnih, Dijana Sabolović-Krajina je kazala da "mladi u Hrvatskoj i danas čitaju, istina, više ono što je vezano za školu", ali je ocijenila da bi taj postotak bio znatno veći kad bi imali besplatan pristup knjižnicama.
